samo zato što se piše onim drugim pismom. Svako slovo ćirilice ima svoje odgovarajuće slovo u latinici (od kojih su neka digrafi , istina), i koristimo ih po principu jedan za jedan, bez praktično ikakvih posebnih pravila. Ako i postoji neka
sastoji od 27 monografa i od 3 digrafa koji proizilaze iz prethodnog skupa odlučeno je iz praktičnih razloga da se digrafi izbace u korist grafema koji u odnosu na Gajevu latinicu engleski alfabet čini različitim - Q, W, Y i X. Time se postigla
ili srpskoga jezika, Daničić je predložio reformu latiničnog pisma po ugledu na Vukovu reformu ćirilice, u kojoj bi se digrafi dj, lj, nj, dž zamenili grafemama đ, ļ, ń, ģ, i time postigla puna kompatibilnost latinice sa ćirilicom, i izbegle
srpskog jezika kao standardno pismo usvojena je - pored ćirilice - i latinica, koju čini 27 prostih slova i tri dvojna ( digrafi ili digrami - dž, lj, nj).
kroatofilije i još su u sferi serbokroatistike i tvrde da su Srbi jedini narod na svetu koji ima dva zvanična pisma (tzv. digrafija ) i da mu je to prednost. (Istina, izdvojili su se među njima zagovornici srbistike, ali samo nekoliko naučnika među
informaciju, dupliranje samo stvara pometnju i višeznačnost, kojoj smo i inače skloni. A i inače, i na nivou pojedinca digrafija ne funkcioniše, izaziva zabune i nedoumice. A tek na nivou npr. državne administracije, pa zamislite da je prošao
njihovih vršanjaka. To su deca sa oskudnim rečnikom i greškama u gramatici. digrafija , nego više forma poremećenog rukopisa koji se ispravlja upornim vežbanjem.
, ali koristi ga se na malo drugačiji način pa se neka slova koriste samo kod zapisivanja stranih reči, a specifični digrafi imaju posebno značenje.