slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "pereljman".
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "{{ realQuery}}".
Kliknite za traženje
Nema rezultata
Upotrebite okvir za traženje.
Primeri iz općenitog korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
u Velikoj Britaniji da se profesionalno akreditovan od strane Nacionalnog saveta za obuku novinara. Takođe smo uspostavili jedinstveni radni odnos sa našim partnerima za obuku, Sportsbeat, jedan od najprometnijih sportske Londona ' s novinskim agencijama, gde su svi naši studenti će steći radno iskustvo. Takođe nudimo gostujući predavač program koji uključuje mnoštvo nagrađivanih sportskih novinara .... [ - ] Pereljman , koji je matematički potvrdio predskazanje prvog filozofa na Zapadu Svet je jedan, nikada nije stekao zvanje doktora nauka niti ga je to zanimalo. Odbio je da mu uruče Fildsovu medalju, ček na milion dolara i susret s kraljem u Madridu Zarastao u bradu i kosu, bere pečurke po šumarcima oko Sankt Peterburga i izbegava novinare. Šta nam to poručuje jedan od najgenijalnijih ljudi današnjice
, nalaze se uz Aristotela, Leonarda da Vinčija, Lajbnica i Getea ( koji su predstavljeni kao oličenje univerzalnosti ) i genijalaca u raznim oblastima naučnog i umetničkog stvaralaštva, kao što su astronom Kopernik, biolog Darvin, filozofi Imanuel Kant, Ludvig Vitgenštajn i Teodor Adorno, fizičari Isak Njutn i Albert Ajnštajn, kompozitori. Bah, Betoven, Mocart i Hajdn, književnici Šekspir i Šiler, matematičari Leonhard Ojler, Karl Fridrih Gaus i Grigorij Pereljman , ( naš jedini savremenik iz Rusije ), slikari Pablo Pikaso i Salvador Dali još samo dva pronalazača svetskog glasa: Tomas Edison i Nikola Tesla. Reč je, dakle, o ljudima koji su svojim stvaralaštvom i delom zadužili čitavo čovečanstvo ili su uspešno rešili pojedine probleme, koji su vekovima zaokupljali um mislećih ljudi iz čitavog sveta. Uostalom, Tesla je to formulisao kao svoj cilj. Naime, kada je 1892. godine posetio Beograd, on je izjavio: Ako budem imao sreće da
sve veće i veće. Koliko je Srbija, sa svojim najvišim naučnim i društvenim institucijama i ustanovama, doprinela vencu i sjaju Tesline slave, čije bi ime trebalo biti i za nju i za njene ljude simbol poput unde et memores? U poređenju sa drugim zemljama, koje su svojim velikanima sa te liste, poklonili najveću moguću pažlju i brigu, čineći sve da njihovo ime i delo dostignu značenje najveće svetinje, Srbija je na poslednjem mestu. ( Sudeći po dosad objavljenim tekstovima o Pereljmanu , time se ne može pohvaliti ni Rusija, čiji je istorijski život Marina Cvetajeva izrazila stihovima: Po apsanama i kafanama proćerdasmo Neba raj ) Primera za to ima mnogo, a neposredni povodi da se o tome danas govori su, pored pomenute liste, mišljenje Milana Stevančevića o razornom zemljotresu koji je pogodio Japan, koji je, s tim u vezi, pomenuo Tesline teorije i dokaze ( Politika, 19. mart 2011. ) o čemu se ovih dana vode mnoge naučne debate u svetu - i novo nemačko izdanje
. Uhvaćeno je najviše lipljena, jedna kalifornijska pastrmka, jedna potočara i nešto ciprinida, najviše škobalja, mrena i klenova . Pereljmana , oslanjajući se na mnogobrojne intervjue s ljudima koji su ga poznavali .
, ne zato što je rešpio zadatak milenijuma, koji uopšte razumeju samo malobrojni izabrani. Pa ipak, za njega znaju čak i oni koji se ne snalaze u tablici množenja. Odreći se nagrade od milion dolara, otići iz nauke, živeti od majčine penzije u malom stanu na periferiji Petrograda, nikome ništa ne objašnjavajući ... Svi pokušaji da se dopre do naučnika da bi se shvatila njegova čudna logika završili su se neuspehom. Rezultat? Danas je, prema mnogobrojnim ispitivanjima , Pereljman genije s druge planete. Kod nas nije tako. Tu su zapravo na Pereljmana i zaboravili. Čak su i paparaci koji su bili opkolili njegovu kuću i sve pristupe njoj, napustili svoja mesta .
samo malobrojni izabrani. Pa ipak, za njega znaju čak i oni koji se ne snalaze u tablici množenja. Odreći se nagrade od milion dolara, otići iz nauke, živeti od majčine penzije u malom stanu na periferiji Petrograda, nikome ništa ne objašnjavajući ... Svi pokušaji da se dopre do naučnika da bi se shvatila njegova čudna logika završili su se neuspehom. Rezultat? Danas je, prema mnogobrojnim ispitivanjima, Pereljman genije s druge planete. Kod nas nije tako. Tu su zapravo na Pereljmana i zaboravili. Čak su i paparaci koji su bili opkolili njegovu kuću i sve pristupe njoj, napustili svoja mesta .
u malom stanu na periferiji Petrograda, nikome ništa ne objašnjavajući ... Svi pokušaji da se dopre do naučnika da bi se shvatila njegova čudna logika završili su se neuspehom. Rezultat? Danas je, prema mnogobrojnim ispitivanjima, Pereljman genije s druge planete. Kod nas nije tako. Tu su zapravo na Pereljmana i zaboravili. Čak su i paparaci koji su bili opkolili njegovu kuću i sve pristupe njoj, napustili svoja mesta . Pereljmana . Njenoj pedantnosti treba odati puno priznanje. U Rusiji, SAD i Izraelu ona je doprla verovatno do svakoga ko je pristao da barem nešto kaže o Pereljmanu. Tražila je odgovore na tri pitanja. Kako se u SSSR mogao pojaviti ovakav fenomen? Zašto je posle svog trijumfa otišao iz matematike i prekinuo veze sa spoljnim svetom? Zašto se odrekao miliona ?
završili su se neuspehom. Rezultat? Danas je, prema mnogobrojnim ispitivanjima, Pereljman genije s druge planete. Kod nas nije tako. Tu su zapravo na Pereljmana i zaboravili. Čak su i paparaci koji su bili opkolili njegovu kuću i sve pristupe njoj, napustili svoja mesta . Pereljmanu . Tražila je odgovore na tri pitanja. Kako se u SSSR mogao pojaviti ovakav fenomen? Zašto je posle svog trijumfa otišao iz matematike i prekinuo veze sa spoljnim svetom? Zašto se odrekao miliona ?
verovatno do svakoga ko je pristao da barem nešto kaže o Pereljmanu. Tražila je odgovore na tri pitanja. Kako se u SSSR mogao pojaviti ovakav fenomen? Zašto je posle svog trijumfa otišao iz matematike i prekinuo veze sa spoljnim svetom? Zašto se odrekao miliona ? Pereljman . Da, on je završio poznatu fizičko-matematičku školu, učio je u čuvenom matematičkom kružoku Sergeja Rukšina, pobeđivao na takmičenjima. Ali to je malo. On je mogao tako da ostane običan vrlo talentovan matematičar. Da nije bilo anđela čuvara: njegovih školskih učitelja i naučnika koji su predavali vunderkinda iz ruke u ruku. Oni su morali da prevaziđu masu prepreka kako bi Griša postao student fakulteta mehanike i matematike Lenjingradskog univerziteta. A da bi se
studije Matematičkog fakulteta Steklov, bila je potrebna prava operacija u kojoj je učestvovala cela matematička zajednica Lenjingrada. Tih godina na njegovom čelu su se nalazili ljudi koji su se ponosili što je njihov fakultet slobodan od Jevreja. I tada je matematičar svetskog glasa Aleksandar Danilovič Aleksandrov napisao pismo rektoru da pristaje da bude naučni rukovodilac nedavnog studenta. Akademika nisu mogli da odbiju . Pereljman završio postdiplomske studije, pala je gvozdena zavesa. Matematičara su pozvali na stručno usavršavanje u SAD. On se pred Amerikancima pojavio ekstravagantnog izgleda: gusta brada i dugi nokti koje, izgleda, uopšte nije sekao ( uzgred, Aleksandar Sergejevič Puškin je takođe zapanjivao obične građane dužinom svojih noktiju ). Pereljman je spavao na madracu, hranio se skoro samo hlebom i jogurtom, ostavljajući praktično celu postdiplomsku stipendiju oko 40 000
da pristaje da bude naučni rukovodilac nedavnog studenta. Akademika nisu mogli da odbiju . Pereljman je spavao na madracu, hranio se skoro samo hlebom i jogurtom, ostavljajući praktično celu postdiplomsku stipendiju oko 40 000 dolara godišnje u banci .
sekao ( uzgred, Aleksandar Sergejevič Puškin je takođe zapanjivao obične građane dužinom svojih noktiju ). Pereljman je spavao na madracu, hranio se skoro samo hlebom i jogurtom, ostavljajući praktično celu postdiplomsku stipendiju oko 40 000 dolara godišnje u banci . Pereljman koji će kroz nekoliko godina zaprepastiti svet. On je odbio. Zašto? Priča o tome je već postala matematički folklor. Njemu su navodno ponudili mesto koje je niže od onoga na koje je on računao. A to je ni manje ni više nego dužnost redovnog profesora. Više od toga SAD jednostavno nema. I još su ga zamolili da napiše svoju biografiju. Pereljmanu jednostavno nije ulazilo u glavu da mu u matematičkoj hijerarhiji ne dodeljuju ono mesto koje on, po vlastitom mišljenju, zaslužuje ,
ostane u bilo kojem od vodećih univerziteta, među kojima su bili Prinston i Berkli. I tu se prvi put ispoljio onaj čudnovati i zagonentni Pereljman koji će kroz nekoliko godina zaprepastiti svet. On je odbio. Zašto? Priča o tome je već postala matematički folklor. Njemu su navodno ponudili mesto koje je niže od onoga na koje je on računao. A to je ni manje ni više nego dužnost redovnog profesora. Više od toga SAD jednostavno nema. I još su ga zamolili da napiše svoju biografiju . Pereljmanu jednostavno nije ulazilo u glavu da mu u matematičkoj hijerarhiji ne dodeljuju ono mesto koje on, po vlastitom mišljenju, zaslužuje, da ne shvataju da je njegovo prisustvo čast za bilo koji matematički fakultet, piše Gesenova. Mišljenje, kako pokazuju dalji događaji, prilično sporno .
, piše Gesenova. Mišljenje, kako pokazuju dalji događaji, prilično sporno . Pereljman je imao veliku sreću. U zemlji je izbila kriza, nauka je propala, naučnici su dobijali bedan novac i zato je svako imao potpunu slobodu. Mnogi su tada krenuli na Zapad, a Pereljman u obrnutom smeru. Ovde je imao punu slobodu koja je nije moguća ni na jednom zapadnom univerzitetu. Možda je upravo zato odbacio sve primamljive ponude? Nešto mu je govorilo gde je najbolje da počne uspon ?
godina izgubio iz očiju javnosti. Prekinuo je veze sa stranim kolegama, išao je u Institut samo da uzme platu. Niko nije znao čime se bavi. Upravo je tada naučnik počeo da osvaja matematički Mont Everest Poenkareovu hipotezu nad kojom su matematičari razbijali glavu sto godina. I, kako se pokazalo, Pereljman je imao veliku sreću. U zemlji je izbila kriza, nauka je propala, naučnici su dobijali bedan novac i zato je svako imao potpunu slobodu. Mnogi su tada krenuli na Zapad, a Pereljman u obrnutom smeru. Ovde je imao punu slobodu koja je nije moguća ni na jednom zapadnom univerzitetu. Možda je upravo zato odbacio sve primamljive ponude? Nešto mu je govorilo gde je najbolje da počne uspon ?
U ovom korpusu nema primera upotrebe za taj izraz.