govora. Godine 1814. je u Beču objavio zbirku narodnih pesama koju je nazvao Mala prostonarodna slaveno-serbska pjesnarica . Iste godine je Vuk je objavio Pismenicu serbskoga jezika po govoru prostoga naroda napisanu, prvu gramatiku srpskog

mu bliski prijatelji. U Beču je Vuk 1814. štampao zbirku narodnih pesama nazvanu Mala prostonarodna slaveno-serbska pjesnarica , u kojoj se našlo oko 100 lirskih i 6 epskih pesama. Ovo je bio prvi put da se jezik prostog naroda pojavio u štampi.

deo Vukovog rada pratio s neslaganjem i zebnjom, dočekao... s veseljem Vukove Male prostonarodnje slaveno-serbske pjesnarice i čak, kako se može videti u njegovoj prepisci, podsticao Vuka da, iza prve dve knjige, brzo izda na svet i ' treću čast ' (

rada pratio s neslaganjem i zebnjom, dočekao je, razume se, c veseljem Vukove Male prostonarodnje slaveno-serbske pjesnarice i čak, kako se može videti u njegovoj prepisci, podsticao Vuka da, iza prve dve knjige, brzo izda na svet i "treću čast ". [

[ 10 ]. Sam Vuk Karadžić poredi junake naše epike sa junacima Homerovih epova ili antičkog mita. U Vukovoj fusnoti u Pjesnarici , uz pesmu poznatiju po docnije promenjenom naslovu Lov Markov s Turcima, Kraljević Marko naziva se Srbski Herkules,

, zbog čega je od svoje 23. godine morao da nosi štulu i štaku. pjesnarica (1814), Pismenica serbskoga jezika po govoru prostoga naroda napisana (1814), Srpski rječnik i Srpska gramatika (

. Plod te saradnje je prilog sa notnim zapisima, štampan uz Vukovu drugu knjigu narodnih pesama - Narodna srbska pjesnarica (1815). Na ovu knjigu, spomenimo i to, pretplatili su se iz Varšave - Linde, a iz Krakova - bibliotekar Jagjelonjske

književno-muzičkoj temi - saradnji kompozitora Franćišeka Mireckog s Vukom na beleženju melodija za Narodnu srbsku pjesnaricu : rad Wuk Karadżić i Franciszek Mirecki [ 6 ] najpre je izišao na poljskom, potom na srpskom Vuk i poljski muzičar

, i koja je skrenula pažnju evropske književne javnosti na narodnu poeziju na srpskohrvatskom jeziku i ušla u Vukovu " Pjesnaricu " od 1814. godine. Iza toga dolazi Erlangenski rukopis (sastavljen oko 1720. g. a objavljen tek 1925. g.) u kome je i

postojanje / nepostojanje knjiga u ' vremenu prosvećenosti ' zaista stvara razliku, mada, sudeći po recenziji Vukove Pjesnarice objavljene 15. septembra 1815. u Wiener Allgemeine Literarishe Zeitung, ona nije vrednosna nego faktička. Jakob

represiju nad srpskim stanovništvom. - Vuk Karadžić u Beču objavljuje Malu prostonarodnju slaveno-serbsku pjesnaricu , prvu štampanu zbirku srpskih narodnih pesama i Pismenicu serbskoga jezika po govoru prostoga naroda napisanu, prvu

njegovu. pjesnarica , štampana je starim pravopisom, i u njoj se nalaze svega sto lirskih i osam epskih pesama. Njih sve Vuk je zapisao po

, "koju su Grim i Gete i Kopitar u njima našli i svijetu je prikazali ". Pošto je Mala prostonarodna slovenoserbska pjesnarica (1814), u kojoj je objavio stotinu lirskih, uglavnom ljubavnih pesama, i osam epskih, "muških" pesama, naišla na

, štampan u Amsterdamu 1630, koji sadrži i mapu Srbije, itd. Pjesnarica i Pismenica, (Beč, 1814), prva izdanja Đure Daničića, Branka Radičevića, Njegoša, Petra Preradovića, Svetozara

sliku raznovrsnog i raznovrednosnog materijala koji se u nas zbrao, od pojave prve Vukove Male prostonarodne pjesnarice , pa sve do naših dana magnetofonskog snimanja. On bi bio od velike koristi budućim uređivačima te građe, - kojih