Krešimir Has. Svi su zajedno izveli šest trio sonata, s ravnopravnim udjelom dviju violina uz continuo violončela i čembala . U kontrastnom nizu stavaka posebnom ljepotom isticali su se polagani, dok je poneki završni allegro bio pomalo

pratnjom Hrvatskog baroknog ansambla predvođenog ovaj put koncertnom majstoricom Tanjom Tortić, dok je dionicu čembala ostvario pouzdan Krešimir Haas. Koncert venecijanskog majstora Tomasa Albinonija pripada zbirci 12 Concerti a

jednog od najkompetentnijih vokalnih komornih sastave takove vrste u Hrvatskoj. Sjajni glasovi, uhu ugodni tonovi čembala te majstorsko dirigiranje i vođenja kroz program mo. Fačinija, Društvo Sv. Juraj uz suorganizatore (Župu sv. Jurja,

. čembala koji se koristio u Italiji u 16. stoljeću. Izradio ga je Willard Martin u Pennsylvaniji 1997. godine prema instrumentu

HAAS svoju je umjetničku djelatnost usmjerio ka glazbi visoke renesanse i baroka. Nakon završenih studija orgulja i čembala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te usavršavanja na Musikhochschule Lübeck, aktivno je sudjelovao u radu Hrvatskog

naglaskom na interpretaciji hrvatskih autora umjetničke te liturgijske glazbe. Kao suosnivač Malog festivala čembala , kontinuirano doprinosi afirmaciji tog glazbala u našoj zemlji. Orguljaš je crkve Sv. Pavla u Zagrebu, a 2007. godine

kada su krasnoslovnici bili obučeni u narodne nošnje. čembala , klavikorda i drugih srodnih instrumenata sa tipkama. Opće prihvaćeno mišljenje je da je klavir izumio Bartolomeo

tako četvero čembalista mlađe generacije angažirano da zajedno s Baroknim ansamblom predstave koncert za dva ili tri čembala i gudače Johanna Sebastiana Bacha. Tako se HRBA na određeni način vratila svojim počecima, kada je, tijekom svojih

kao jedan od ključnih zamašnjaka izvodilaštva barokne glazbe u Hrvatskoj. Tome je bitno pridonio i Mali festival čembala , koji su sami pokrenuli, i na kojem su nedavno također izvodili djela s ovog programa.

akademiji u Zagrebu, i Pavlu Mašiću, glavnom orguljašu crkve Svetog Marka u Zagrebu i asistentu svoje profesorice čembala Višnje Mažuran, također na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Već smo pisali o njihovu grandioznom projektu

1996. godine u klasi prof. Harija Guseka, a 1999. i čembalo u klasi prof. Višnje Mažuran kao prva diplomantica čembala u povijesti Muzičke akademije. U Hrvatskoj i inozemstvu djeluje kao solist i u komornim ansamblima, njegujući

na Međunarodnoj školi barokne glazbe i plesa Aestas Musica u Varaždinu. Jedna je od osnivačica Malog festivala čembala . Dugi niz godina bavila se pedagoškim radom, a sada radi na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kao viši umjetnički suradnik.

kopijama, kao i viševrsnim udaraljkama, uključivši u svoju zvukovnost karakternosti lutnje, viola da gambe i čembala . Tenorski, basovski i jedan mezzosopranski glas gotovo ravnopravno su se uključivali u glazbena događanja, no ipak

glazbu 17. i 18. stoljeća, stilski poštujući povijesnu izvodilačku praksu. čembala u Stockholmu. Redoviti je član Stockholmskog baroknog ansambla, Skandinavskog baroknog trija i ansambla