iz Panjkovog ponora krenu dalje Pitanje je samo dana kada će jedan od ova dva sustava dostići, a vjerojatno i prestići Đulin ponor Medvednicu, trenutno najdulji speleološki sustav u Republici Hrvatskoj.

održali su redovnu vježbu ljetnih tehnika spašavanja. Vježba je odrađena na terenu oko kanjona rijeke Dobre, tj. u " Đulinom ponoru "pokraj Frankopanske kule u samom centru grada.

Kamačnik. Dolina Dobre se sastoji od proširenja i sutjeski. Svojim tokom kod Ogulina nestaje u jedinstvenom Đulinom ponoru, a zatim ponovo izvire desetak kilometara dalje jakim vrelom (Gojačka Dobra)

mogućnostima. Đulin ponor-Medvedica najveći u Hrvatskoj, već odavno znamo, a puno više zanimljivosti moglo se saznati i sa tribine u

prezentaciju fotografija, Paar je upoznao najprije oko stotinjak zainteresiranih posjetitelja da je istraživanje Đulinog ponora započeo još 1926. godine Josip Poljak, značajno je i istraživanje Mirka Maleza iz 1956. / 57. godine, a

prijedloga kako stanje poboljšati: u prvom redu to je sanacija i kontinuirana zaštita te uređenje ulaznih djelova u Đulin ponor i Medvedicu, zatim poticanje istraživanja, izrada stručnih elaborata, organizacija stručnihi znanstvenih

, a desetak i više pitanja slušatelja poslije predavanja dovoljno govori o interesu Ogulinaca za špiljski sustav Đulin ponor-Medvedica.

stanice Ogulin, javljaju se bioakumulirani vapnenci gornje krede (cenoman turon) u rasjednom kontaktu sa okolinom. Đulin ponor i Medvedica smješteni su čitavom duljinom u krednim foraminifersko-algalnim vapnencima (apt). To su vapnenci

povećava se razlomljenost terena što pogoduje procesu okršavanja i spuštanja površinskih tekućica u podzemlje. Đulin ponor i špilja Medvedica predstavljaju prirodne odvodne kanale za vodu ogulinske Dobre i njenih pritoka. U geološkom

hidroelektrane Gojak. Samo višak vode za vrijeme jačeg priliva (topljenje snijega, kiše) odlazi starim koritom u Đulin ponor. Ali u podzemlju srećemo stalne vodene tokove, čak i onda kada Dobra ne ponire u Đulinom ponoru. Kako to objasniti

) odlazi starim koritom u Đulin ponor. Ali u podzemlju srećemo stalne vodene tokove, čak i onda kada Dobra ne ponire u Đulinom ponoru. Kako to objasniti?

nivoa podzemnih voda ovi ponori postaju sve manje aktivni, a otvaraju se novi - ulaz špilje Medvedice, Badanj i konačno Đulin ponor. To je treća generacija ponora. Time se kretanje vode nije bitno promijenilo jer je površinski tok samo spušten

ponora. Đulinog ponora. Posljedica će biti« povlačenje »Dobre uzvodno, produbljivanje Jelačkog polja i spuštanje njegovog nivoa.

kao što se i prije događalo da pojedini ponori ne mogu progutati svu količinu vode koje pritječe. Tada se događa da voda u Đulinom ponoru, a poslije i izvan njega raste pa može doseći visinu starih tokova, tj. poplaviti neke dijelove grada. Prije se