besprijekorno vladaju dražesne konobarice. Piće se ne naplaćuje već se konzumenti sami opredjeljuju koji će iznos šilinga i grosa ubaciti ornamentiranu štajersku kasicu-prasicu. Stadion Sturma nosi ime čuvenog filmskog "terminatora "

Srebrni novac Pomeranije od 4 pfeniga, koji je kovan od XV pa do početka XVI st, a po vrijednosti je bio jednak 1 / 4 šilinga . Težina mu je bila oko 0,46 gr. Sličan novac kovali su članovi Ordena križonosaca u Prusiji u XV st. Imao je vrijednost 1 /

Težina mu je bila oko 0,46 gr. Sličan novac kovali su članovi Ordena križonosaca u Prusiji u XV st. Imao je vrijednost 1 / 3 šilinga , a težio je 0,78 gr srebra. Na aversu je bio grb velikog magistra Ordena i natpis MAGISTER GENERALIS, dok je na reversu

kovao je 1647. godine Brillendukat. šilinga , kojeg je kovao Cromvvell 1656. godine. Također je kovan i za vrijeme Karla II (1660. - 1662.), na kojem prikazuje glavu

st. S. je kovan i u Prusiji, gdje je pri kraju kovanja težio 3,11 gr. šilinga , kovan u Engleskoj za Eduarda 11 (1547. - - 1553.) pa do uvođenja decimalnog sustava. Do 1603. g. na aversu je poprsje

lav, oko kojega je natpis: SANTVS.MAR-CVS.VBNETI. Veličina mu je 16 - 18 mm, težina 1,0 - 2,5 gr, a debljina oko 1 mm. ŠILING (lat. solidus; njem. Schilling; engl. Shilling). Termin Š. je od VI do VIII st. upotrebljavan za zlatni novac. U doba

1946. g. a zatim od legura bakra i nikla. Od 15. II 1971. g. kad je uveden decimalni sustav u Engleskoj, on se više ne kuje. ŠILING AUSTRIJSKI Novčana jedinica Republike Austrije od 1924. g. kada je ukinuta krunska valuta. Bio je kovan zlatni od 100 i

od aluminijuma, nešto kasnije od bronce, te 5 i 10 š. od srebra. Jubilarni novac od 25, 50, 100 i 500 Š. kuje se od srebra. ŠILING ISTOČNOAFRIČKI Novčana jedinica, koja je bila u optjecaju u Keniji i Ugandi od 1919. godine, a u Tanganjiki od 1920. Od

je i na Zanzibaru. š. I. je bio u upotrebi u Somaliji do 1950. g. a u Eritreji i Etiopiji do 1945. g. 1 Š. I. = 100 centi. ŠILING KENIJSKI Novčana jedinica Kenije, jednaka 100 centi. Do 1919. g. novčana jedinica zemlje je bila indijska rupija, a

Kenije, jednaka 100 centi. Do 1919. g. novčana jedinica zemlje je bila indijska rupija, a zatim Istočnoafrički Šiling . Od 1966. g. kuje se Š. K.

. Do 1919. g. novčana jedinica zemlje je bila indijska rupija, a zatim Istočnoafrički Šiling. Od 1966. g. kuje se Š. K. ŠILING SOMALIJSKI Novčana jedinica republike Somalije, jednaka 100 centi, u prometu od 1960. g. Na teritoriju bivših

Engleske i Italije - Somalije, prvobitno je do 1919. g. platežno sredstvo bila indijska rupija a zatim istočnoafrički šiling i djelomično talijanska lira. Od 1950. do 1960. g. novčana jedinica je bio SOMALO.

a zatim istočnoafrički šiling i djelomično talijanska lira. Od 1950. do 1960. g. novčana jedinica je bio SOMALO. ŠILING TANZANIJSKI Novčana jedinica Republike Tanzanije, jednaka 100 centi. Uveden je 1966. g.

je bio SOMALO. ŠILING UGANDE Novčana jedinica u Usandi uvedena 1966. g. Dijeli se na 100 centi.

na rimskom brončanom i bakrenom novcu, i koja znači: odlukom Senata (Senatus Consulto). šiling od 1962. g. 1 S = 100 centesima.