štrige se rode s repom. Govore još da žene, što nemaju stidnih dlaka, su more. Krsnik ( kršnjak, križnjak, grišnjak ) veliki je protivnik, neprijatelj štrig i štriguna. On brani ljude. Svakodnevno, odnosno svake noći na raskršće u borbu sa štrigama . U borbi i on poprima isti lik kao štrige i štriguni ( pas, mačak, vol ) ali je bijele boje ili šaren, dok su njegovi protivnici crne boje. Jak je za 12 štriga. Krsnik se rađa u bijeloj košuljici, ili sa crvenom kapicom. I košuljica i kapica se

kao jedinog spasitelja ovog grada vuče ovaj grad ubrzano dnu. To je posebno izraženo kod popularnog razmišljanja kako je jedina alternativa turizmu ustvari teška industrija. To je potpuni nonsens, zapravo to je ekvivalent raznim " štrigama " kojima se plaši malu djecu. Samo ovdje se radi o odraslim i ( trebali bi biti ) razumnim ljudima Puno toga se dešava pozitivnog u Crikvenici, svaki dan Ljudi rade i žive, bez obzira na turizam i sulude ideje koje taj turizam okružuju. Ima puno

pokoje terensko istraživanje u svojemu mjestu i donijeti neke nove priče o štrigama u Pićnu. Stoga, ova predavanja vidim kao svoj mali doprinos očuvanju istarskih narodnih priča i legendi. Ostatak predavanja donosi zanimljive priče o štrigama iz područja središnje Istre. Zanimljive su metode zaštite od štriga / štriguna i strahovi koje oni sa sobom donose. Osim metoda nošenja rublja naopačke, nepijenja na pragu koje su poznate u Pićnu, u ostatku Istre postoje i mnoge druge

. Nije riječ o toplicama novijeg datuma jer tu su svoje boljke liječili još i stari rimljani brčkajući se u ljekovitoj vodi koja ima i do 36 stupnjeva. Uz otvoreni bazen toplice imaju i zatvoreni bazen. U Istri, zemlji legendi o divovima , štrigama , gusarima, sakrivenom blagu i Istarske Toplice imaju svoju legendu. Legenda kaže kako je nekada davno jedna djevojka nevino optužena. U želji da skonča svoj život, a i dokaže svoju nevinost djevojka se popela na strmu stijenu. Prije no

učinka. jedinstveni zabavno-edukativni događaj Hrvatski ljetni festival salse u Rovinju, Arena fatalnih žena, događanje inspirirano ljepoticama koje su kroz stoljeća obilježile pulsku povijest, te Legendfest, koji divovima , štrigama , vilama i vampirima oživljava istarske priče i mitove, ali i njezinu unutrašnjost. Za najbolji event u 2012. godini proglašen je ovogodišnji ledeni spektakl održan u pulskoj Areni. Arena Ice Fever Pula MMXII jedinstveni je događaj koji

materijala zainteresiranima, dobivanje ideja za film i emisije ) odlučila sam nastaviti u istome tonu. Naime, tema štriga zahtijeva još mnogo proučavanja i rada i bilo bi idealno kada bi svako mjesto u Istri imalo zapis korpusa priča o štrigama toga mjesta. Štrige su bića koja preko dana žive životom kao i svi mi. Međutim, nakon ponoći dobivaju moći i štete ljudima. Od tuda polazi svako istraživanje štriga. Moje bi ovogodišnje predavanje počelo tamo gdje je lanjsko predavanje

križ-križina, križ salamun, salamunski križ, križ-papaliž. Treba ga nacrtati iz jednog poteza.Takav ucrtani ili zakucani križ na vratima štiti kuću od štriga i štriguna. Postoje i osobe koje se zovu štrolige. Premda su po nazivu slične štrigama njihova se djelatnost razlikuje od one koje izvode štrige. Štroliga je vračara. Često može pomoći, i tim ženama se redovito odlazi po savjet ili lijek. No, neke mogu začarati štroligati i na zlo učinuti. One su u osnovi ipak, posrednik

svako istraživanje štriga. Moje bi ovogodišnje predavanje počelo tamo gdje je lanjsko predavanje stalo. Naime, počelo bi pričama o pićanskim štrigama. Stoga je i naslov izlaganja dan prema izjavi jedne od Pićanki koja je svoje priče o štrigama podijelila sa mnom. Planiram do održavanja Legendfest provesti još pokoje terensko istraživanje u svojemu mjestu i donijeti neke nove priče o štrigama u Pićnu. Stoga, ova predavanja vidim kao svoj mali doprinos očuvanju istarskih

smo počeli bili smo skeptični i mislili smo da nećemo skupiti dosta materijala, ali prevarili smo se. Rekonstruirali smo tragove i stvorili cjelinu, a najveći izvor informacija bili su nam Išćani, kazao je Levačić ističući kako su priče o štrigama , morama i vukodlacima dio bogate baštine te da su se njima inspirirali i slavni francuski pisci. Prvi dio priča bio je o nani Konstanti, za koju se u selu vjerovalo kako je štriga. Naime, vjerovalo se kako je Konstanta, koja je bila stvarna

da je nekad kod stanovnika kontinentalnog dijela postojala velika želja za ribom koju bi im priskrbljivale lokalne « štrige » svojim moćima koje su uključivale i let na metli i okupljanja na Vrčevu. Ali za domoći se ribe trebalo se boriti sa štrigama s otoka kojima je na čelu bio poznati dugootočni « štrigun ». Ovaj je imao još i važnije zadaće jer je bio zadužen za obranu od upada vještica s druge strane Jadrana. Priča kaže da bi se dva štriguna, onaj s Dugog Otoka i onaj iz Jakina, odnosno

planiranja plovidbe i izbora optimalne rute s uvažavanjem vremenskih i oceanoloških uvjeta . štrigama i spoznaja o njihovoj mističnosti tema je predavanja Tragovima Pićanske mistične prošlosti. Štrige su bića koja preko dana žive životom kao i svi mi. Međutim, nakon ponoći dobivaju moći i štete ljudima. To je podatak koji nalazimo u

nastup na književnoj večeri. Čića mića priča iz brodića U brodiću koji se ljuljao kroz Limski kanal su svi pijuckali te proporcionalno pijuckanju bili veseli. Ja sam Bookaletu ispitivala o svim Istarskim čudnovatim bićima, legendama , štrigama , morama, urocima, Juri Grandi i preostalim cool blogerima. Nakon čega se postavilo ključno i osnovno blogersko pitanje: Je li Slaven stvarno peder? Pošto su sva prava pitanja trebaju ostati neodgovorena nisam ni dobila odgovor od

Istre. Stela je izložena u Puli u Augustovom hramu na Forumu. Izvor: Cerovljanski zbornik, Romanizacija na području Cerovlja prema epigrafičkim spomenicima, dr. Alka Starac U istarskim pučkim vjerovanjima ima ogroman broj priča o štrigama , štrigunima, tako da Kringa i Lindar nisu iznimke. Jedina je razlika što su u Kringi priču o Juri Grandu ( link ), njihovom vampiru, počeli koristiti i u turističke svrhe pa je i Jure grando postao poprilično "poznat ". Ideja daleko od toga da

se priča u mojem selu. Ali mene jedno zanima .. jel se te štrige, nakon što uđu u uho, jel se one mogu okrenuti? Budući da imaju na guzici te nešto čime to nešto nekako cap cap, kak guzicu okrenu prema bubnjiću? Ili hodaju u rikverc možda Uz priču o štrigama koje imaju rašlje na guzici, sjetih se one basne o tenku i žabi .. vele da je to vic, ali meni zvuči prestvarno da bi bilo istinito Tenk: "Kak si ružna žabo jedna, ljigava i krastava .. Idem spavat. Sutra brojimo udžbenike. Jej. Jako uzbudljivo