autoritativno, kao mjerilo spomenutih vrijednosti, i ne bježi od kolektivnog Mi koje ga i samoga objektivira kao adresata apela i brojnih egzistencijalno i moralno važnih retoričkih upita koji su tu kako bi prerasli granice Ćurićeva teksta

da osporene odredbe Zakona o trgovini proizvode neposredne i izravne pravne učinke na prava i obveze njegovih adresata . One, dakle, djeluju ex lege, pa za njihovu primjenu na konkretne slučajeve nije potrebna provedba upravnih ili

mogućih povreda ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom (ustavnih prava) svih pojedinačnih adresata tog zakona, jer on na njih neposredno i izravno djeluje. Zbog toga se u ovom ustavnosudskom postupku mora uvažavati i

ugovora. Iz cit. zakonske odredbe proizlazi sljedeće. Prvo: Upravni ugovor je ugovor između javnopravnog tijela i adresata upravnog akta. Time su subjekti sklapanja upravnog ugovora uvijek određeni s jedne strane to je javnopravno tijelo, a

uspostaviti u cjelokupnom pravnom redu (tzv. objektivna dimenzija ustavnih prava) posredno se proširio i na krug adresata ustavnih prava, jer bi trebala biti i dužnost pojedinaca (te ne samo države) poštovati ustavna prava. To pitanje se

fizičke osobe, državljani, pravne osobe, javnopravne osobe, političke stranke, sindikati itd.). A kod naslovnika ( adresata ) ustavnih prava potrebno je odgovoriti na pitanje, tko je vezan na ustavna prava, dakle tko ih je dužan poštovati,

, odnosno čak osigurati. Već na ovom mjestu potrebno je upozoriti, da moramo adresate ustavnih prava razlikovati od adresata ustavno sigurnosnih dužnosti države (tj., pozitivnih dužnosti države positive Verpflichtungen). Sasvim je jasno,

osobe, jer je uvijek vezana na javni interes. I sudovi su vezani na ustavna prava. Vezano uz problematiku adresata ustavnih prava njemačka teorija naglašava, da ustav traži učinkovitost prava nasuprot državi i trećih, a kod čega ne

i sve pravne osobe javnoga prava ako ispunjavaju državne dužnosti. Odredba drugog stavka 35., članka BV obuhvaća krug adresata još šire. Privatnopravni subjekti su pod uvjetom da izvode dužnosti vlasti u opsegu svoje djelatnosti delegati

realizaciji ustavnih prava, odnosno ustavnih vrijednosti. Kod uspostavljanja privatnopravnih subjekata kao adresata ustavnih prava možemo proizlaziti prije svega od tri ideje, tj., iz teorije o horizontalnom djelovanju ustavnih

koncept ustavnih prava s objektivnim pravnim sadržajem potrebno posljedično već samo po sebi proširiti i krug adresata ustavnih prava. Posljedica ekstenzivnog poimanja funkcija, odnosno sadržaja ustavnih prava (koje samo po sebi

ova druga ideja nema normativne potpore u slovenskom ustavu. Treća ideja za osnivanje privatnopravnih subjekata kao adresata ustavnih prava zasniva se na ideji univerzalnosti vrijednosti. Radi se o tome, da bi bile vrijednosti koje proizlaze

, što bi moglo značiti i u horizontalnim pravnim odnosima. Takvo stajalište Ustavnog suda bi moglo značiti, da kao adresata ustavnih prava broji državu u njezinom pojavnom obliku. Kod toga je naime Ustavni sud Republike Slovenije još posebno

ustavnih prava s priznatom objektivnom dimenzijom potrebno je i u slovenskom pravnom sustavu proširiti krug adresata ustavnih prava. Posljedica proširenog poimanja funkcija ustavnih prava je naime i prošireno poimanje njihovih

ustavnih prava. Posljedica proširenog poimanja funkcija ustavnih prava je naime i prošireno poimanje njihovih adresata . U slovenskom Ustavu radi se i o specifičnosti, jer se u njemu nalazi neobično mnogo ustavnih prava, kod kojih već iz