memoriji. Zbog toga jezik kao sustav kodova ne postoji izvan čovjeka TRANSMISIJA je druga karika u lancu govorno-socijalne komunikacije. Odnosi se na prijenos poruka putem vanjskog kanala veze i unutarnjeg kanala veze ( transport aferentnim i eferentnim putovima. Transmisiju, dakle, definira proces prijenosa informacija putem različitih kanala ( optičkog, akustičkog, ) RECEPCIJA je primanje neke serije emitiranih signala. Proces prijema primarno dekodiranog

gotovo cijelog tijela ) Postoje receptori u žvačnim mišićima ( mišićna vretena i Golgijevi tetivni organi ), receptori u zubnoj pulpi, u TMZ-u, u parodontu zuba, te oralnoj mukozi. Za stvaranje svakog preciznog mandibularnog pokreta , aferentnim vlaknima iz različitih senzoričkih receptora mora biti odaslan impuls u CNS. Moždano deblo i korteks moraju prilagoditi i organizirati taj impuls, te preko eferentnih živčanih vlakana izazvati odgovarajuće motorne aktivnosti

se u dva moguća smjera. Jedan je od periferije prema središnjem živčanom sustavu i naziva se aferentan, a drugi je od središnjeg živčanog sustava prema periferiji i naziva se eferentan. Funkcija živčanog sustava osniva se na tome da se aferentnim smjerom prvo podražaj dovede do središnjeg živčanog sustava, a potom se eferentnim smjerom podražaj dovede do stanica koje realiziraju odgovor na prvotni podražaj. Time prikazujemo funkcioniranje na principu refleksnog luka koji

orofacijalnom funkcijom gyrus precentralis gyrus postcentralis bazalni talamus gangliji nucleus ruber terminalne jezgre izvorne jezgre C-1-3 XII X IX VII V ganglije N. V VII IX X mišići receptori Podražaji putuju od osjetila aferentnim putevima preko 4. lubanjskog živca kroz talamus do kore velikog mozga gdje se pohranjuju. Voljni pokreti se odvijaju na različitim razinama i preko eferentnih puteva 5. lubanjskog živca i 3 prva cervikalna živca do mišića. Nove

diska uslijedi optička atrofija. U trećine pacijenata nakon više tjedana ili godina bude zahvaćen i drugi vidni živac Manifestira se iznenadnim jednostranim gubitkom vidne oštrine, ispadom u vidnom polju ( obično donjeg dijela ), te aferentnim pupilarnim defektom. Na očnoj pozadini se vidi edem i krvarenje na jednom dijelu optičkog diska Nikakvo liječenje ne mijenja ishod. Niska doza acetil-salicilne kiseline ( 100 mg dnevno ) smanjuje rizik pojave na drugom oku u prvih pet

heterogenoj skupini s različitim osjetnim modalitetima, anatomskom distribucijom, receptorima, ekspresijom proteina, i što je najvažnije s različitom reakcijom na ozljedu. Među najvažnijim promjenama u ozlijeđenim primarnim aferentnim neuronima je pojačana podražljivost i ektopično generiranje podražaja. Nas zanima podskupina neurona spinalnog ganglija čije promjene u funkciji najznačajnije doprinose razvoju neuropatske boli. Naši preliminarni podatci (

dodatni uređaji koji olakšavaju djelovanje one vrst fizikalnih procesa za koje je osjetni organ posebno udešen, i ujedno sprečavaju, odnosno otežavaju djelovanje drugih vrsta podražaja. Periferni dijelovi receptora u vezi su s aferentnim živčanim stanicama, preko kojih se promjene koje u povodu podražaja nastaju u receptivnim osjetnim stanicama, odvode u različite niže strukture centralnoga živčanog sustava u koru mozga. Osjetni organ u cjelini sastoji se od

su složeni međuuvjetovani reflekcijski, neurohumoralni i metabolički procesi koje regulira središnji živčani sustav. Početna karika u mehanizmu tih reakcija je podraživanje receptora površine kože. Impulsi koji pritom nastaju aferentnim putovima odlaze u središnji živčani sustav, dok se obratna impulzacija eferentnim putovima vraća u tkiva i mišiće. Rezultat toga je promjena opće neuralne podražljivosti, oživljavanje izgubljenih ili sniženih refleksa. Ukratko ,

Najčešće spominjani i načešće ispitivani dio mehanizma nastanka GERB-a je područje donjeg ezofagealnog sfinktera ( DES ), odnosno pojava njegove prolazne relaksacije. Ona je posljedica refleksnog luka koji započinje vagalnim aferentnim signalom koji se javlja kao posljedica rastezanja fundusa želuca i vodi ka nukleus traktus solitarijusu u centralnom živčanom sustavu. Od tuda se eferentnim impulsima vraća i rezultira relaksacijom donjeg sfinktera jednjaka. Na taj

lijeve i desne hemisfere. Unutar pojedinih područja u mozgu nalaze se središta za prijam osjeta iz tijela i iz glave ( vid, sluh, njuh, dodir, tlak, bol i dr. ). Bioelektrični potencijali nastali u receptorima prenose se uzlaznim ( aferentnim ) živčanim putovima ( živcima ) do specijaliziranih regija mozga ( vidna, slušna, njušna itd. ). Ovdje se primljeni bioelektrični potencijali određene frekvencije i voltaže očitavaju kao izvorni osjet određene jačine i trajanja .

su teorije tvrdile da masaža ima i mehaničko djelovanje. Danas je poznato da se tijekom masaže stimuliraju receptori u koži ( eksteroceptori ), te tetivima, mišićima i zglobovima ( proprioceptori ), u kojima se stvaraju impulsi koji aferentnim putovima putuju prema CNS-u. Tamo se oni prerađuju i vraćaju eferentnim putovima prema periferiji i izazivaju sljedeće: 3. Lokalno djelovanje se očituje u mehaničkom čišćenju površinskog sloja kože, povišenju temperature za 2 - 3 C ,

se iz enterokromafilnih stanica crijevne mukoze pod utjecajem egzogenih ( kemoterapija, radioterapija, toksini ) ili endogenih čimbenika ( upala, ishemija ) oslobađa serotonin ( 5 - HT3 ). Serotonin preko svojih receptora lociranih u aferentnim vlaknima vagusa direktno stimulira centar za povraćanje, dok oslobođeni serotonin prisutan u krvi stimulira centralne serotoninske 5 - HT3 receptore u kemoreceptorskoj okidačkoj zoni. Hipotalamus koji koordinira osjetilne