rada. Pokrenuo je časopise Rad i Starine, potaknuo osnivanje knjižnice, arhiva i početak stvaranja velika Akademijina Rječnika. Odlučnu riječ imao je u Akademiji sve do smrti.

Karadžićem i dovođenja Srbijanca Đure Popovića (autora knjige "Rat za srpski jezik ") na mjesto tajnika JAZU i na čelo akademijina najvećega projekta, "Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika" (), ponudio Hrvatima (koji, tvrdi zagrebački "

fakulteta, časopise "Most" i "Encyclopaedia moderna ", a sada je član uredništva" Fluminensie "i glavni urednik Akademijina časopisa "Forum ". Objavio je više od 150 znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu. Priredio za tisak djela brojnih

. Godine 2000. izabrana je za redovitu članicu Razreda za književnost HAZU, a dvije je godine bila voditeljica Akademijina Odsjeka za etnologiju.

bio do te mjere predan da je još u nježnoj dobi zauzeo gard sredovječna gospodina. Do mature već je sličio umornome članu Akademijina razreda za muzikologiju, a po dolasku na studij u Zagreb i trudnice su mu počele ustupati sjedalo u tramvaju.

političara popraćena svirkom i bogatom trpezom. Preostalo je još samo osmisliti i neki kulturni događaj dostojan Akademijina stotoga rođendana. Izložba nazvana 1907. Od zanosa do identiteta znatiželjnoj je publici ponuđena kao projekt kojim

u Republici Hrvatskoj osnovana izvan Zagreba nakon završetka Drugoga svjetskog rata, a istodobno je i najstarija Akademijina znanstvena jedinica.

i HBK kada ćemo to učiniti. Akademijina Gliptoteka izradi repliku Višeslavove krstionice kao svoj dar za CHM. Predsjedništvo HAZU odmah je prihvatilo molbu

gdje je ostvario karijeru uvaženog i vrsnog producenta. Iz čemera ustaškog Osijeka, vagona i barake došao je do Akademijina ćelavog kipića, do podija losangeleske Kodak arene, pa i ako ćemo biti malograđanski materijalisti do pristojnog

(22 posto). Akademijina izvršnog odbora. Članstvo se može postići natjecanjem za nagrade ili drugim doprinosima na filmskom polju. Iako

1948. riječki Institut ulazi u sastav Akademije kao radni centar, a od 1949. do 1952. u sastavu je novoosnovanoga Akademijina Jadranskog instituta u Zagrebu. Oba se instituta osamostaljuju 1960. godine, a riječki Institut djelatnost

pregled arhivskog gradiva Odsjeka za etnologiju HAZU. održat će se u četvrtak 18. studenoga 2010. u 12 sati u dvorani Akademijine Knjižnice na Strossmayerovom trgu 14, Zagreb. Na dan promocije moći će se nabaviti

odlaskom otvoriti novo radno mjesto za etnologa i kulturnog antropologa. To će proizvesti znatno osiromašenje Akademijina etnološkog odsjeka. Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru bori se također s ogromnim