, tihim i mirnim plažama i položenom obalom s jedne i divljim strmim klifovima s druge strane, područje šuma alepskog bora i hrasta crnike s jedne strane, te ogoljelog kamenjara s druge, područje obrađenih polja prekrivenih vinogradima i

, prorijeđene, heliofilne šikare), travnjaci i kamenjare. Na flornom fundusu tipa vegetacije makije niknula je šuma alepskog bora (Pinus halepensis), te je sjeverna strana Marjana zasađena tom monokulturom. Monotoniju monosastojine alepskog

bora (Pinus halepensis), te je sjeverna strana Marjana zasađena tom monokulturom. Monotoniju monosastojine alepskog bora ugodno remeti pojava čempresa (Cupressus sempervirens var. pyramidalis, Cupressus sempervirens var.

strme padine vapnenačkog bila prevladava golet s niskim travama, aromatičnim grmljem i izdvojenim stablima alepskog bora (Pinus halepensis), dok je zaravan na vrhu bila kamenjar s niskim travama i zimzelenim grmljem. Ostaci hrastovih

. alepskog bora (Pinus halepensis) na dvije lokacije na južnoj strani Punta Corrente gdje su uklonjeni suhi borovi. Deset sadnica

stručnih znanja i vještina, upravljaju... alepskog bora , postaje ishodište za promišljanje novog naselja. Zeleni koridori kao alat za formiranje veza prema okolnoj

male«, kaže Hrašovec. »Postoji niz pozitivnih i negativnih scenarija ako izbije požar u borovim šumama. Ako gori šuma alepskog bora koji je formirao češere, oni će otvoriti zbog visoke temperature vatre i sjemenke će iz češera pasti na oporaženo tlo.

grebena. alepskog bora (Pinus halepensis). Drvo je visoko do 20 metara. Deblo i grane su često zakrivljene. Krošnja je kuglastopiramidalna,

. alepskog bora koji je preuzeo primat nad biljnim vrstama drugačijeg senzibiliteta. Uz šume, biološki su osobito značajna i neka

je vrlo dekorativno mediteransko drvo. Raste pojedinačno ili u manjim skupinama. alepskog bora naraste i do 20 m visine. Deblo je većinom zakrivljeno, rjeđe ravno. Kora mladih stabala je glatka i svjetlosive boje, a

poprilično nepristupačni to iziskuje dosta vremena i ručnog rada. U studenom planiramo zasaditi 100 komada sadnica alepskog bora (Pinus halepensis), 20 komada sadnica duglazije (Pseudotsuga meziesii) i 10 komada sadnica jele (Abies sp.)

često nazivaju i zelenim otokom zbog šume koja zauzima 90 % otoka. Jezero je okruženo najočuvanijom i najljepšom šumom alepskog bora na Jadranu. Glavno naselje u cijelom nacionalnom parku je zasigurno Polače koje je i glavna luka parka. Mjesto potječe

nesreća dogodila se 23. prosinca 2003. godine na cesti Srinjine-Žrnovnica. Zbog orkanske bure, stablo nagorenoga alepskog bora palo je na golf i usmrtilo bračni par, dok je njihov sin Marin zadobio teške ozljede. Policija je nakon nesreće

raširena neautohtona vrsta alepski bor kojom su se počeli pošumljavati prostori još u doba Austrougarske i danas šume alepskog bora prekrivaju velike dijelove Dalmacije.

kitnjasta repa.« To je crna vjeverica », kaže Gordan Lukač. Ove se vjeverice, neobično crne boje, hrane češerima alepskog bora od čijih grančica svijaju velika gnijezda koja nalikuju golemim šubarama. Kad ih u prirodi uplašiš, kaže Lukač, crne