? injenica, prethodnih objava, te svih tradicijskih odrednica koje se ne kose sa islamom, što je jedna od preporuka Allahovog Poslanika (s. a. v. a.) pri upoznavanju naroda sa islamom. Stoga ne? udi da se u oba predmetna slu? ajeva u neposrednoj

(ma) islama, te da su oni, u stvari, samo pravi muslimani, svoje stajalište uvijek brane? i navodima iz Kur ana, sunneta Allahovog Poslanika (s. a. v. a.) i Imama Ehl-i Bejta (s. a.), te prakse odabranih Drugova Allahovog Poslanika (r. a.).

i navodima iz Kur ana, sunneta Allahovog Poslanika (s. a. v. a.) i Imama Ehl-i Bejta (s. a.), te prakse odabranih Drugova Allahovog Poslanika (r. a.).

bićem posvjedočiš da zaista nema drugog Boga osim Allaha i da Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem prihvatiš kao Allahovog roba i Poslanika, i svog uzora i učitelja u ovom prolaznom svijetu.

i Žapce dolaskom na utakmice Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kako kaže: ' Halal (dozvoljeno) i haram (zabranjeno) su jasni a između njih su sumnjive

. Namaz je najintimniji, osobni, razgovor čovjeka sa svojim Stvoriteljem. Taj se razgovor vodi posredstvom vječnog Allahovog Govora Kur ana Časnog u formi kiraeta, učenja Kur ana, zahvaljivanja, slavljenja i veličanja Allaha dž.š., stajanja (

čovek nije odvojen od Boga već sa imenom Allah čini djela i drugačije nije moguće. U ovom slučaju čovjek je samo svjedok Allahovog djelovanja i Njegove manifestacije, faktički čovjeka nema. Odnosno ljudska egzistencija je samo zbog Božje

i više konkretnih historijskih formi u kojima se javljao. Islam kako ga danas prakticiraju sljedbenici posljednjeg Allahovog poslanika Resulullaha Muhammeda alejhisselam samo je posljednja, konačna i zaokružena forma islama kao prirodne

i Isaova, alejhisselam vjera bile su samo dvije historijske forme jedne, prirodne vjere čovjekove, odnosno Allahovog islama. Te dvije forme islama su se razlikovale prema razlikama između Tevrata i Indžila. Muhammedova, alejhisselam

prima, može se voljeti tj. biti prijatelj sa njim. Allahovog . Dakle ipak ima Allah superiorniju ulogu u tom prijateljstvu, jer On svakako više daje. Allah je čist od sudruga, od

odazoveš?, a on re? e: Bio sam siguran da me ne? eš kazniti, pa sam se ulijenio. Na to mu Alija re? e: Idi, slobodan si, radi Allahovog , Azze ve Dželle, Lica.

mu se smilovao: Ušao sam kod Aiše, Allah zadovoljan sa njom, i rekao sam: Obavijesti nas o najdivnijem što si vidjela kod Allahovog Poslanika a. s., pa je ona zaplakala i rekla: Koji to od njegovih postupaka nije bio divan? A jednom mi je došao u no? i i

i u? ini? u da se zamara na njemu Prenosi se od jednog od ashaba Allahovo zadovoljstvo na svima njima - da je rekao:? uo sam Allahovog Poslanika a. s. da je rekao: Ko se uzvisuje ljudima, bi? e ponižen

? istom bra? om (Ikhvanu l Safa), potom suffa - u doslovnom prijevodu klupa, najsiromašniju skupinu Drugova Allahovog Poslanika Muhammeda (s. a. v. a.), aludiraju? i pritom na njihovo materijalno siromaštvo i život proveden u

Sulejmi (p. 1021). Priznaju? i? injenicu da pojam napose nije postojao - ili se makar nije koristio u vrijeme Allahovog Poslanika (s. a. v. a.) teoreti? ari i histori? ari tesavvufa jednoglasni su u ocjeni da se ova svojevrsna