Krišne, kojega većina Hindusa dandanas obožava kao Svevišnju Božansku Osobu, i Njegova prijatelja i štovatelja Arđune . U njoj je objašnjeno pet glavnih tema: Svevišnji Gospodin, materijalna priroda, živo biće, vječno vrijeme i sve

održavanja tijela. Arđuna , uvijek moraš vršiti svoje dužnosti. To je bolje nego ne djelovati. Bez rada ne možeš biti siguran niti za svoj

, da se on sjeca svih inkarnacija i da je u svakom njegovom ciklusu bitisanja bio i Ardjuna samo sa tom razlikom sto se Ardjuna nemoze sjetiti.Bio sam na jednom vrlo interesantnom predavanju njemackog filozofa Roberta Spaemana u Münchenu. U

imao sina. Ćitra, ratnica, ima osobine muškarca, neustrašivost i nepokolebljivost, ali kada prvi put slučajno sreće Arđunu , velikog ratnika i junaka, zaboravlja na ponos i postaje zbunjena žena.

. Arđuna pada na koljena pred tolikom ljepotom, ali mu ona spočitava što zbog ženske ljepote napušta dani zavjet. Ipak, njihova

ta osoba za koju se predstavlja, na nagovor bogova ostaje u tom liku godinu dana. Arđuna postaje sve svjesniji prolaznosti ljepote, čezne za životom koji je imao prije nego je upoznao Ćitru. U to vrijeme čuje

prizoru Ćitra se otkriva, oblači mušku odjeću i oslobođena lažnog izgleda govori Arđuni što se zapravo događalo, a Arđuna je sretan, jer je njegova ljubav za duhovnom ljepotom nagrađena.

a tko to zna, mirno stoji kamo ona prolazi. Arđuna : Pa što je uzrok kojim je čovjek nagnan da čini grijeh čak nevoljko, kao nekom silom natjeran, Vāršṇejo? 37. I reče

sreći i nesreći. On nastavlja sa svojim aktivnostima samospoznaje neuznemiren materijalnim posljedicama. Arđuna snažnih ruku, onaj tko uzdržava svoja osjetila od uživanja u predmetima osjetila bez sumnje ima postojanu

. Moramo biti svjesni Krsne - predani Božanskoj Osobi. To je cilj prave yoge. Arđuna , da silom odvlače um čak i čovjeka koji posjeduje moć diskriminacije, koji se trudi njima ovladati.

materijalizma, već uvijek ostaje sretna u svom prirodnom položaju vječnog služenja Svevišnjeg Gospodina. Arđuna reče: O Krišna, koji su simptomi onoga čija je svjesnost tako obuzeta transcendencijom? O čemu govori i kojim jezikom?

, poput krpana, ne koriste svoju ljudsku energiju za služenje Gospodina. Arđuna , odbacujući svu vezanost za uspjeh ili neuspjeh. Takva staloženost se naziva joga.

je krajnji cilj sveg vedskog misticizma. Arđuna , postani transcendentalan prema te tri gune. Oslobodi se svih dvostranosti i briga za dobitkom i sigurnošću i

Krsnu kao Svevišnju Božansku Osobu. Arđuna snažnih ruku, ipak nemaš razloga za žaljenje.

Gospodin izlaže učenje Bhagavad-gite da bi prosvijetlio sva živa bića za sva vremena. Arđuna ], osoba koja nije uznemirena srećom i nesrećom i koja je postojana i u sreći i u nesreći dostojna je oslobođenja.