Ovo gotičko svetište spominje se već 1362. godine. U crkvici se nalazi reljef Imagine Pietatis Beatae Virginis iz 1603. godine.Reljef se zbog stila, kiparske obrade i kompozicije pripisuje Jurju

. U prvom dijelu su izvođene duhovne skladbe autora XX. stoljeća među kojima i Missa brevis Beatae Mariae. Kroz cijeli koncert dirigent je uvodio slušatelje u djela koja će slušati. Na kraju

, nikakvom grijehu, niti je posvećena u utrobi upala u istočni grijeh ( P. Ratberto, De perpetua Beatae mariae virginitate; u: Isto, 49. str. ) [ 27 ], , Čistoća se mjeri po tome, kako je nešto daleko od

neproučena, kodeksa iz XVI. st. Jedan je Etiopski kodeks pisan arapskim pismom, a drugi Horae Beatae Mariae Virginis s prekrasnim iluminacijama ( slika 5, 6 ). Iluminirano je i Tetraevanđelje ,

1693. izvješćuje da je sveto ulje primio od njega i pater Augustin Henpacze pro parochia Beatae Virginis Mariae in Kobas et Oriovacz ( AB, 521 ). Fra Mirko Pavić ( Ramus 92 ) navodi

samostanu, čini se i ne znajući da je već o njem govorio. Ne spomi-nje Kobaš nego kaže: Savensis Beatae Virginis Mariae, savski samostan Blažene Djevice Marije, primljen ovlašću Siksta IV koji je

i arhiđakon gorički Ivan, u prvom popisu župa zagrebačke biskupije spominje župnu crkvu Beatae Mariae in Molina, a 1439. godine spominje se mjesto Molna u popisu đurđevačkog vlastelinstva .

nalazimo u latinsko - kršćanskoj literaturi Engleske iz 11. stoljeća pod imenom "Planctus beatae Virginis ", a pripisuje se sv. Anselmu ( 1033 - 1109 ). Iz uvoda spomenutog natpisa saznajemo

. Kodeks završava blagdanom prijenosa katedrale In festo Translationis Almae Domus Beatae Mariae Virginis, koji se u liturgijskom kalendaru srednjovjekovnog Cresa slavio 10.

). Na oslikanim stranicama knjižice u kojoj je sabrano nekoli ko molitava ( najveća je Horae Beatae Mariae Virginis ), autorica piše kako kroz njih: » zrači kršćansko-humanistička želja da se

Katolička Crkva ) se blagdan do 1969. nazivao Očišćenje Blažene Djevice Marije. ( Purificatio beatae Mariae Virginis ). Novi Misal se odlučio za naziv Prikazanje Gospodinovo u Hramu. Zbog

upravo akademik Šanjek. Pored toga darovao mu je dragocjeno faksimilno izdanje Liber Officii Beatae Mariae Virginis, popularno nazvan "Strossmayerov časoslov" koji je đakovački biskup

tradicije nadahnjivale su se na apokrifnim izvorima s pretežno istim naslovom Transitus beatae Virginis ( Prijelaz Blažene Djevice ), na liturgijskoj praksi i tekstovima, spisima crkvenih

Mihajla Krešimira III. i oca kralja Stjepana I., koji sretno počiva u Kliškom polju ( avi mei beatae momoriae Cresimiri regis, patrisque mei regis Stephani in Clisio campo feliciter

u selu Moliva. U drugom popisu župa zagrebačke biskupije od 1551. godine spominje se Capella Beatae Mariae in Molina kojom je ono vrijeme upravljao svećenik Lovro. Bila je to čvrsta