, invazivne vrste i dr. Zaštita bentoskih zajednica: način i mjere zaštite, zakonska regulativa Republike Hrvatske Praktični rad: Na terenu i u laboratoriju studenti se upoznavaju s metodologijom uzorkovanja, konzerviranja i obrade bentoskih uzoraka. Uzorke obrađuju kvalitativno, kvantitativno i statistički, a usporedbom različitih uzoraka zorno spoznaju utjecaj različitih ekoloških sredina na razvoj živoga svijeta Nastava se održava u standardno opremljenoj

u kojem drugom moru. Tijekom istraživanja bentoske vegetacije Jadrana pronalazi nove, dotad nepoznate vrste, po kojima se naš Jadran po algama može ubrajati među najbogatija svjetska mora. Samo kod otočića Jabuke utvrdio je oko 300 bentoskih alga. Vrhunac tih istraživanja pokazuje njegova opsežna monografija o jadranskim cistozirama Najplodniji je dr. Ercegović bio u istraživanjima bentoske vegetacije. U svojoj opsežoj monografiji pod nazivom Jadranske cistozire -

hipposideros ), te podvrsta sivog dugoušana ( Plecotus austriacus kolombatovici ). Stanište ove dvije vrste šišmiša bilo je u potkrovlju starog samostana Isto je tako velika brojnost i raznolikost morskih biljnih i životinjskih bentoskih populacija. Na kamenitim podlogama pronađeno je više rijetkih vrsta kao npr. zelena moruzgva ( Actinia cari ) i vrlo rijetka vlasulja ( Phellia elongata ), kao i zakonom zaštićeni puž Mitra zonata Od ostalih prirodnih osobitosti Loruma

, najbolje su zastupljeni atlantski elementi s 123 svojte, zatim mediteranski s 96 svojti, te kozmopolitski i subkozmopolitski elementi s 60 svojti. Do sada je odredjeno 13 jadranskih endema, sto cini 3,6 % od ukupno do sada određenih bentoskih algi u Kornatima. Posebna pozornost posvećena je istraživanju posebno zaštićene zone podmorja oko otočića Purara, gdje je do sada odredjeno 228 svojti bentoskih alga, što čini oko 64 % od ukupno do sada određenih bentoskih algi u

plijena ( riba ) koje mogu dati mnogobrojno i zdravo potomstvo. Smanjenje populacije vršnih predatora utječe na promjene u hranidbenom lancu što posljedično dovodi do neravnoteže cijelog morskog ekosustava i promjene u sastavu bentoskih staništa. Što trebamo znati o morskim psima Smatra se da su se prvi morski psi pojavili prije otprilike 400 milijuna godina, što ih evolucijski čini jednom od najstarijih skupina kralješnjaka na zemlji. Žive u svim morima i oceanima

. U osnovnim crtama prikazati će se mogućnost iskorištavanja i proizvodnje bentoskih morskih algi i cvjetnica Predavanja: Temeljne citološke, morfološke i biološke značajke glavnih predstavnika pojedinih sistematskih kategorija bentoskih algi i morskih cvjetnica. Osnovne metodike istraživanja fitobentosa. Kratki pregled povijesti istraživanja fitobentosa u Jadranu i Sredozemlju, te u svjetskim morima i oceanima. Prikaz glavnih zajednica bentoskih morskih algi i

pitanjima o usvojenim znanjima i vještinama, načinima provođenja nastave i sugestijama za njezino poboljšanje bentoskih algi i morskih cvjetnica. Upoznat će najznačajnije predstavnike bentoske flore Jadranskoga mora i Sredozemlja, kao i neke najvažnije predstavnike bentoskih algi i morskih cvjetnica u svjetskim morima i oceanima. Posebno će biti

na taj način raspoređuje fitoplankton u cijelom stupcu, a ne u tankom površinskom sloju, onemogućavajući njegovo nakupljanje. Nadalje, vertikalnim miješanjem mora obogaćuju se pridneni slojevi kisikom te sprječava anoksija i pomor bentoskih organizama. Dakle, proces cvjetanja mora se prekida smanjenjem direktnog Sunčevog zračenja zbog oblačnosti ili vertikalnim miješanjem vodenih masa, raspoređujući ukupni fitoplankton u cijeli vodeni stupac

Infralitoral je pojas koji se pruža od donje granice oseke pa do granice rasprostiranja morskih cvjetnica i fotofilnih alga. Dubina ovog pojasa u Jadranu varira od 20 do 40 metara. On predstavlja područje najpovoljnijih uvjeta za većinu bentoskih organizama. Zbog dobre osvijetljenosti, na tom području biljna biomasa prevladava nad životinjskom. 4.3.1. Biocenoza infralitoralnih šljunaka Kako se radi o staništu koje je pod stalnim utjecajem valova zbog oblutica koje se

okoliš te studija održivoga razvoja riječkoga područja. Milvana Arko-Pijevac ( 1960. ) diplomirala je biologiju, smjer ekologija, na Sveučilištu u Zagrebu. Znanstveni i stručni su joj interesi iz ekologije mora i rasprostranjenosti bentoskih biocenoza u Kvarneru. Zaposlena je kao muzejska savjetnica u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, gdje je voditeljica zbirki morskih beskralješnjaka. Sudjeluje u pedagoškom radu kao organizatorica i voditeljica brojnih predavanja i

Sažetak: U radu se donose osnovne značajke bentoske flore i vegetacije koja je razvijena na hridinastim i pomičnim dnima Kornatskog otočja od površine do dubine 85 ( 90 ) m Sažetak: Iz obimno sakupljene građe do sada su određene 203 svojte bentoskih alga na klifovima NP "Kornati ". Brojem prevladavaju Rhodophyta ( 149 ), a slijede ih Phaeophyta ( 28 ) i ChloroPhyta ( 26 ). Rezultati se analiziraju i preko rasporeda bentoske flore na različitim bionomskim stepenicama Sažetak: Rad

se može odrediti tvrdoća i hrapavost dna. Zapisuju se podaci o položaju, vremenu, dubini i o klasifikaciji dna, a oni se kasnije mogu integrirati u GIS sustav. Upravo spoj ovih moćnih alata omogućuje određivanje prostranost određenih bentoskih staništa te o geologiji samog dna. Prostorne i vremenske serije tada daju uvid u promjene na tom području i predstavljaju alat za dugoročno praćenje sa svrhom planiranja, projektiranja i upravljanja okolišem. TELEDYNE RD INSTRUMENTS

i upotrebljavane ribolovne alate Značajke pojedinih bentoskih biocenoza u biološkom, ekološkom i gospodarstvenom pogledu. Utjecaj ribolova na promjene u biocenozama morskog dna Jadrana. Kratkoročne i dugoročne promjene u sastavu bentoskih zajednica koje su posljedica primjene pridnenih ribolovnih alata. Preživljavanje beskralješnjaka iz koćarskih prilova. Biološki pokazatelji intenziteta koćarenja

svojtama, kako ih prepoznati, što ih ugrožava i koju razinu zaštite uživaju. Vedran Nikolić, dipl.ing. biologije, zaposlen je u Laboratoriju za bentos Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Bavi se taksonomijom jadranskih bentoskih alga i istraživanjem metoda za određivanje kvalitete obalnih voda pomoću alga. Sudjelovao je u brojnim projektima informiranja javnosti o bioraznolikosti i zaštiti Jadranskoga mora .

kategorija bentoskih algi i morskih cvjetnica. Osnovne metodike istraživanja fitobentosa. Kratki pregled povijesti istraživanja fitobentosa u Jadranu i Sredozemlju, te u svjetskim morima i oceanima. Prikaz glavnih zajednica bentoskih morskih algi i morskih cvjetnica u Jadranu, Sredozemlju i svjetskim morima. Temeljni fizikalni, kemijski i biološki čimbenici koji utječu na sezonsko, dubinsko i horizontalno rasprostranjenje bentoske flore i vegetacije .