budućnost koju se nikada nije doseglo. Beuysa , na svojoj desetotjednoj turneji jugoistočnom Europom pod motom Demokraciju u pokretu Democracy in motion
o vlastitoj kreativnosti. O kojoj slobodi pokreta Beuys priča? Kojot najnormalnije preživljava u uvjetima koji bi za Beuysa ili bilo kojeg drugog čovjeka bili potpuno nemogući. Što je poslije bilo s Little Johnom? Koliko znam, on se dalje od te
Centrirano 79. Radovima iz prve grupe, koji su konceptom vezani uz karizmatičnu i kontroverznu ličnost Josepha Beuysa , koji je predmet višegodišnje Pavelićeve preokupacije i kojemu se uvijek iznova vraća referirajući se na njegovu
podređuje konceptu i osjećaju što ga rad izaziva u promatraču. Vežući simbolički svoj izričaj uz djelovanje Josepha Beuysa , Pavelić progovara o ulozi i mjestu umjetnika u suvremenom društvu. Intrigantna osobnost kao što je Beuys, svojom je
, Mao Ce Tunga na francuski, Osame bin Ladena na španjolski, Martina Luthera Kinga na ruski, Lenjina na turski, Josepha Beuysa na hindi, Kazimira Maljeviča na japanski, Andyja Warhola na arapski, Marcela Duchampa na kineski, Marinettija na
body art umjetnika. Bitna mi je gesta, čin, poziv na razgovor s publikom. Beuysa i vašeg prvog performancea Gdje bih stigao da sam bio pametan, Gdje je Ego iz 1994.? Za taj rad od Josepha Beuysa posudio
Josepha Beuysa i vašeg prvog performancea Gdje bih stigao da sam bio pametan, Gdje je Ego iz 1994.? Za taj rad od Josepha Beuysa posudio sam dio naslova iz njegova performancea što ga je 1971. izveo u Pescari, ali i osjećaj, te dodao dio svog naslova
u Zagrebu u klasi prof. Miroslava Šuteja. Diplomirao je 1994. g. s temom iz teorije Misticizam u umjetničkoj praksi J. Beuysa i eksperimentalnim grafičkim ciklusom Machine nuove na temelju istraživanja renesansnog znanstvenika Fausta
nataloženo životno i plesačko iskustvo... pročitajte cijeli tekst... Beuysa , a koja opet na neki način ismijava cijeli koncept referencijalnosti pa i Bouysa samoga koji je sebi svojevremeno
prilike upoznati ranije nisu me inspirirali. Poznajem i cijenim rad Toma Gotovca, Vlaste Delimar, Marine Abramović, Beuysa , Stelarca, Olega Kulika i drugih manje ili više poznatih autora. Ipak, nikad nisam osjetila poriv za izražavanjem u
odlično uklopila u stalni postav. Od velikana iz 60 - ih izdvojila bih Vasarelyja, Sotoa i Alvianija, iz 70 - ih Josepha Beuysa , a od današnjih zvijezda Boltanskog, Anette Messager, Chena Zhena i Katarzynu Kozyru. Tu su i radovi najmlađih
ću imati samo malu vrećicu s stvarima. Ali ova predstava ima mnogo referenci na njemačkog vizualnog umjetnika Josepha Beuysa koji je izvodio šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih. Limuni uključeni u struju, telefon u limun, scena
publika razgledava pozornicu i predmete Hennessy bičuje obješenog plišanog zeca, op.a.) Beuysa i svojih performansa?
romantika: braće Schlegel i Schillera, čija pisma o Estetskom odgoju čovjeka skoro od riječi do riječi navješćuju Beuysa , Schellinga i naravno Novalisa, prvoga autora koji je obznanio da je svaki čovjek umjetnik. No Beuys nikada nije
nije potegnuo pravi zaključak i jer mu nije uspjelo vidjeti da je ono što je držao zaključkom zapravo stanje. Za Beuysa to da je svaki čovjek umjetnik znači: svatko ima mogućnost biti umjetnik, budući da je svakom ljudskom biću