dosadašnjim staništa... Usput, dok ne krenu gljive, biti će tu medvjeđeg luka (srijemuša), a potom i šparoga i bljušta ... Malo zime prezimiti, a onda prirodo od Boga nam podarena, evo nas tebi opet u pohode: -).

o građi šume, a bogati su i rubovi šuma. Oni su spona šume i polja. Značajnije otrovno bilje po šumama čine: kukurijek, bljušt , đurđica, bljuštac, likovac, rosopas i veoma važno velebilje. Bunika (Hyoscyamus niger) je biljka naselja i

nekim jestivim plodovima sjajne crvene boje, kao plodovi: likovca, pasjeg grožđa, đurđice, kozlaca, paskvice, bljušta , bljušca. Smrtno su otrovne tamne bobe velebilja, petrovog krsta, habulice, pomoćnice... Većina takvih boba ima

, petrovog krsta, habulice, pomoćnice... Većina takvih boba ima odbojan i oštar okus, osim boba velebilja, kozlaca i bljušta . Neke su bobe otrovne u nezrelom stanju, a jestive su ili manje otrovne u zrelom (npr. bobe žutike, bazge, pomoćnice).

). Običan grah pojeden u sirovom stanju također može uzrokovati teža trovanja. Otrovne su i bobe tetivike, šparoge, bljušta , veprine, bijele imele te božikovine. Inače su mladi izdanci šparoge, bljušta i veprine poznati kao jestivi. Koštice

. Otrovne su i bobe tetivike, šparoge, bljušta, veprine, bijele imele te božikovine. Inače su mladi izdanci šparoge, bljušta i veprine poznati kao jestivi. Koštice lovorvišnje otrovne su. Otrovni su i plodovi bršljana, kurike, biserka, tise i

ih jer su specifičnog izgleda, lagano savijene, kukaste (izgled im je očito odredio i ime, mada možete naići i na naziv bljušt ).

i kamenjari, u sastavu degradiranog tipa vegetacije, a najčešće su od ljekovitih: mirta, planika, lovor, bljušt , tetivika, rujevina, smilje, kadulja, drijen, crni jasen, šparuga, pucalina, čubar, primorski vrisak i druge. U

, drijen, trnina, pavitina. U prizemnoj flori zastupljene su: šparuga, veprina, jasenjak, primorski vrisak, bljušt , lastavičnjak, medenika, crvena iglica. Od ostalih široko rasprostranjenih vrsta, tu su još i oštrica, dubačac,

, a posebnost su slatka i slana jela od domaćeg voća i povrća, te jela sezonskog karaktera od sezonskog bilja: šparoga, bljušt , maslačak, cikorija, koromač, artičoke, bob i dr. Na našem imanju djeca se mogu zabaviti u igri na njihaljki, toboganu

cijele godine s tim da berba u našim krajevima kreæe od travnja i traje negdje do srpnja. U našim se krajevima jedu i kuke i bljušt odnosno lažne šparoge.

ili identične su sa onima koje je našao Marino. Naišao sam na njih na lokalitetu oko Lupoglava u Istri berući šparoge i bljušteve .

(Hyssopus officinalis), koja cvate s proljeća, ali i s jeseni. Od jestivih su biljaka divlja šparoga (Asparagus) i bljušt (Tamus communis) rasprostranjeni širom Istre, osim u bukovim šumama i na laporastim tlima sr. Istre. U vrijeme

tlima sr. Istre. U vrijeme šparoga beru se i jestivi mladi izdanci veprine (Ruscus), zvane i leprina odn. bruškandul. Bljušt je jestiv dok je mlad, plodovi su mu otrovni, a podanak mu se upotrebljava u pučkoj medicini pri liječenju reumatskih