iz Zagreba u režiji Maria Kovača dovodi nam Baltazara. O toj ikoni djetinjstva i genijalnom crtiću autora Zlatka Boureka ne treba ništa ni reći već samo Bal-Bal - Baltazar Standardni gosti iz susjedne nam Slovenije, Lutkovno gledališče

i plesali ples. Sve je to osmislio redatelj Mario Kovač, čiji likovi, ali i kostimi (kostimografkinja je bila Barbara Bourek ) i scena (scenografkinja je bila Mirta Vekić) nisu odmakli mnogo dalje od uvodnog bordela, ali su ipak tražili

, kao i Davor Svedružić. Scenografija Miljenka Sekulića jednostavna je i efektna, a kostimi Dijane Kosec Bourek autentični su. Ono što hrvatski teatar uporno posljednjih godina pokušava baciti kroz prozor, vraća mu se na velika

i kazališnim festivalima. Bourekom je surađivao u više navrata, iskušavši se u teatru maski, lutaka i u teatru figura. Zadnja mu je predstava Prosidba ili

Zgaga, a režirao Steven Kent. Dramaturginja je Lada Kaštelan, scenograf David Flaten, kostimografkinja Diana Kosec Bourek , asistentica redatelja Ksenija Krčar, a asistent scenografa Matthew Hill. Ta komedija smatra se ponajboljim

, 17. ožujka 2011. u 20 h u Galeriji Forum otvara se izložba slika Zlatka Boureka« Čiklovi i dereglije na Dravi ». Zlatko Bourek , akademski kipar, režiser, autor crtanih i igranih filmova, jedan od najsvestranijih i najplodnijih hrvatskih

i najplodnijih hrvatskih umjetnika, izložit će 30 svojih radova nastalih u razdoblju od 1961. do 2009. godine. Zlatko Bourek plijenio je pozornost kako svojim temama tako i osebujnom interpretacijom kojom se i izdvojio kao autor s

i reminiscencija. I nitko nije ni očekivao ponavljanje kongenijalnog scenskog realizma Spaićeve postave. Bourek i Luko Paljetak, dakako, krenuli su drugim putem. Stoga su i prolog i epilog novi napisao ih je Luko Paljetak koji

koja se ne prodaje ni za kakavo zlato. No, sloboda Skupu bez zlata ne znači ništa. Kao ni život. Unutar tih odrednica, Bourek Skup postavlja u znatno skraćenoj verziji, s vlastitim minimalnim scenskim intervencijama, stvarajući verbalni

scenskim intervencijama, stvarajući verbalni teatar uz vizualne i glazbene elemente farse (kostimi Dijane Kosec Bourek i glazba Paole Dražić Zekić).

radovi dobitnika ovogodišnjega Grand Prixa Tomislava Torjaneca. Bourek , Frano Dulibić, Ranka Javor i Iva Sudec, autorica izložbe Koraljka Jurčec Kos i kustosica Danijela Marković, između

nÂ roll svjetonazora, reafirmaciju urbane kulture i građanskoga senzibiliteta. U takvu ozračju, jedan za drugim Bourek , Radoičić i Lipovac otkrivaju u lutkarstvu svježe područje kreativne ekspresije. Pri tome, lutkarstku pozornicu

kreativno isprovociraju vlastitom umjetničkom zbiljom. Za razliku od Deželića koji je snivao o kazalištu oblika, Bourek u lutkarstvu vidi kazalište figura (Figurentheater). Kako veli, sam izrađuje svoje vlastite glumce bizarnih lica,

, Balabanićeva i Krebeljeve, hrvatsko je lutkarstvo, uz kreativnu potporu slobodnih likovnih umjetnika, kao što su Bourek , Radoičić i Lipovac, dosegnulo nesputane prostore poetske i metaforične kazališne zbilje. Više nitko« ne diskutira

i javna priznanja Grada Požege, Antun Božić poshumno je proglašen Počasnim građaninom, dok će akademiku Zlatku Boureku , rođenom Požežaninu. biti uručena nagrada za životno djelo. (Fotografije; Kazimir Balog)

bourek

O piškotih in zasebnosti

Nastavitve piškotkov