pravi biseri folklornog plesnog umijeća i često su na granici virtuoziteta. Obrađeni su slijedeći plesovi: malo bunjevačko kolo, srdim se dušo, i momačko kolo.

su gostovanje i učinili ga nezaboravnim. Bunjevačko kolo gostuju na proslavi 100 godina DUŽIJANCE 2011. Dužijanca je važna svetkovina poljodjelaca Bunjevaca i Šokaca

Pušća. Bunjevačko kolo iz Subotice.

kruh od ovogodišnjeg roda pšenice. Nakon svečanosti na trgu, bio je svečani ručak u Hrvatskome kulturnom centru " Bunjevačko kolo ". Na početku ručka nadbiskupa i sve goste pozdravio je predsjednik Centra Bela Ivković, a na njegovu zdravicu

školski predmet »Bunjevački govor«, dok istodobno odbijaju ponuditi djeci izučavanje hrvatskoga jezika. Bunjevačko je pitanje samo dio šire državne politike fragmentacije manjina po načelu divide et impera.

izložbu Subotički minute "koju je planirala izložiti u Subotici, 2010. godine. Od 2001. godine je članica HKC Bunjevačko kolo - likovni odjel ", a od 2007. godine je članica grupe Kireš ". Živi i radi u Subotici.

zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić susreo se prije podne u prostorijama Hrvatskog kulturnog centra " Bunjevačko kolo "sa živućim bandašima i bandašicama iz proteklih stotinu godina Dužijance. Od 202 bandaša i bandašice još je živo

u ime Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović" koji je s Hrvatskim kulturnim centrom " Bunjevačko kolo "bio organizator susreta. U ime domaćina HKC" Bunjevačko kolo "riječi pozdrava uputio je predsjednik

Ivan Antunović "koji je s Hrvatskim kulturnim centrom" Bunjevačko kolo "bio organizator susreta. U ime domaćina HKC " Bunjevačko kolo "riječi pozdrava uputio je predsjednik Organizacijskog odbora" Dužijance 2011 "Davor Dulić.

Organizacijskog odbora Dužijance Marin Skenderović, Lazo Vojnić Hajduk i Grgo Kujundžić, bivši predsjednici HKC " Bunjevačko kolo "Bela Ivaković i Mirko Ostrogonaca kao i svi sadašnji članovi Upravnog odbora HKC-a na čelu s predsjednikom

su se škololvali na hrvatskom kao jeziku nacionalne manjine u Vojvodini 2. garderoberi Hrvatskog kulturnog centra " Bunjevačko kolo ": Josip i Jelisaveta Dulić 3. obitelj Kujundžić: supružnici Antun i Jasna Kujundžić te kćeri Jelena, Andrea,

nađu termini poput ' bunjevački Hrvati ', čime se, kako je naveo, negira postojanje bunjevačke nacionalne zajednice. Bunjevačko nacionalno vijeće u Srbiji zastupa zajednicu Bunjevaca koji niječu pripadnost hrvatskom narodu.

očuvanja bunjevačke narodne tradicije, jezika, kulture i nacionalne svijesti. Bunjevačko momačko kolo, Hrvatsko kulturno društvo i druga društva, a osnovano je i Hrvatsko narodno kazalište, izlazio je list

razloga osujećena, a nakon toga (18. siječnja 1970.) uspjeli su osnovati Hrvatsko kulturno umjetničko društvo " Bunjevačko kolo "u Subotici. Naco Zelić je bio jedan od inicijatora osnivanja i osnivač toga društva te biran za prvog tajnika.

predstavljeni brojni književnici i drugi kulturni stvaraoci bačkih Hrvata i njihova djela. Bunjevačko ruho, koja je priređena u Etnografskom muzeju u Zagrebu (25. srpnja do 15. kolovoza 1983.) i bio suorganizator izložbe