zajednice Zagreb), u Islamskom centru u Zagrebu, 23. i 24. travnja 2010. godine, održan je XV. Simpozij pod nazivom Cazinska krajina u XX. stoljeću politika, ljudi, događaji.... Nakon održavanja simpozija, Dževad Jogunčić, predsjednik

direktor Kantonalnog arhiva USK mr. Fikret Midžić. Tokom Simpozija prikazan je i 20 - minutni dokumentrani film, Cazinska buna, autora Mirze Sadikovića i Dike Bejdić, kao najava za serijal koji će uskoro biti prikazivan na RTV USK, a koji je

. Na kraju, da se smjelije i hrabrije korača ka svjetlijoj budućnosti ne samo Cazinske krajine, nego i cijele BiH. Cazinska buna je historijska pojava koja još traje

budućnosti ne samo Cazinske krajine, nego i cijele BiH. Cazinska buna 1950. kao simbolna koordinata društvenih zbivanja u Cazinskoj krajini u XX. stoljeću, tema je predavanja kojim

. Sudionica simpozija Vera Kržišnik je o toj ukupnoj tematici prije dvije decenije napisala knjigu pod naslovom Cazinska buna 1950., a u novom prilogu na simpoziju je predstavila osnutak teksta za jedan politički dokument, kojim bi trebalo

izlaganja? Ponukala me je dvojna simbolika. Najprije, taj centralni događaj za koji se nekako već uvriježilo ime Cazinska buna 1950. aritmetički označava središnjicu razdoblja kome je posvećen čitav skup. Sa druge, svakako sadržajno

o tome. Progon preko 100 obitelji u Srbac, i njihov trogodišnji boravak u logoru, djelimično je opisano u knjizi ' Cazinska buna 1950. ' autorice dr. Vere K. Bukić. Međutim, to je, uistinu, najteži dio njihovih života. Zato sam smatrao, da je

, kontinuirano stigmatiziranje i nepriznavanje Bošnjaka osvrnuo se na povijesno-kulturni kontekst Cazinske bune. Cazinska buna 1950. godine može nam pomoći da razumijemo povijesni, socijalni i politički kontekst bosansko-hercegovačkog

jedno koje će biti dominirajuće, kazao je predsjednik BZK Preporod. Nadalje, Lavić je smatrao važnim naglasiti da je Cazinska buna bila dio ili jedan događaj iz povijesnog kontinuiteta destabilizacije bošnjačkog naroda, ali i događaj njegove

oči pred činjenicama je jasno da su dva pokojna drugara krojili plan podjele Bosne i Hercegovine po kojemu bi Bihaćka i Cazinska krajina te zapadna Hercegovina pripali nama a sve ostalo njima.

tada formirana. Vlado je postao zamjenik komandanta brigade. Dosle su jos vece i teze borbe (Cetvrta i Peta ofanziva): Cazinska krajina, Manjaca, Bihac, Jajce, Teslic, Cajnice, Bijelo Polje, Meljak, Popov Most, Balinovac, Sjetlina, Praca i

granice Zagore su u ta doba kod Brda Borove Glave Livanjski kraj i prema gradicu Dubno.Moderno Duvno.Visoka Krajina i Cazinska regija su bili u sastavu Hrvatske, ali to nije sad svrha

BiH i da BiH ima Ploce kao svoju luku za izvoz svoje robe. A za uzvrat da Hr dobije: Bosansku Posavinu, Turska Hrvatska, Cazinska Krajina, Bihac, Neum, Ravno.

zemlja jel nije glupo da se u nazivu države izjedančuje Bosna sa pokrajinom? Zašto ne Republika Bosna, Hercegovina i Cazinska krajina?