atmosferi i promjenama u njoj, a grana znanosti koja proučava promjenu vremenskih prilika (oborine, oluje, tornada, cikloni ) zove se meteorologija. Postoji više grana meteorologije (biometeorologija, klimatologija, agrometeorologija,
8 i 20 geografske širine, povremeno se stvaraju posebni barički sustavi s karakteristikama oluje. To su tzv. Tropski cikloni s vjetrovima jačine 75 čv i više. Slični su ciklonama izvantropskih širina, ali se od njih razlikuju mnogim značajnim
- 16 mbar, odnosno vjetar jačine iznad 150 čv) i mnogo niži atmosferski tlak u njegovu središtu (920 - 980 mbar). Tropski cikloni izvanredno su simetrični. Područje izobara obično je eliptično, ali središnje izobare gotovo su kružnice. U
nebom (široka do 20 M9, tzv. oko ciklona. To razvedravanje može potrajati sat-dva, što označuje posebnu razliku prema cikloni izvantropskih širina. Učestalost tropskih ciklona manja je od ciklona umjerenih širina. Opažaju se u određeno doba
površina s veoma toplom i vlažnom zračnom masom. Uz manji promjer i vrlo nizak atmosferski tlak u središtu, tropski cikloni se kreću sporije od ciklona umjerenih širina, a u tropskoj zoni i u protivnom smjeru (od E prema W). Teško prelaze na
najprikladniji manevar izbjegavanja njegova užeg područja. cikloni javljaju se isključivo nad morskom površinom, i to u krajevima s visokom temperaturom i velikom vlažnošću zraka.
i velikom vlažnošću zraka. Upravo zato tropski ciklon ima golemu energiju koja se oslobađa kondenzacijom. Tropski cikloni formiraju se u intertropskoj zoni, tj. na granici između pasatnih vjetrova i pojasa ekvatorijalnih tišina. Čim
baričkog polja tropskog ciklona naročito je izražena na njegovoj desnoj strani. To je zato što se tropski cikloni načelno kreću po periferiji anticiklone suptropskih širina i stazom koja postepeno skreće prema višim širinama. Na
u području Antila s polumjerom oko 500 M te zone imaju približno ove širine: A 190 M, B 30 Mm C 25 M i polumjer D 10 M. cikloni utječu i na promjenu razine mora i pojavu privremenih morskih struja. Promjene razine mora (do 3 m) osjećaju se i od 400 M
su na sjevernoj hemisferi, a dva na južnoj (sl. 05.). Južni Atlantik jedino je područje u kojem se ne javljaju tropski cikloni .
ocean: u blizini i istočno od otoka madagaskara (u rajonu Maskarenskih otoka) i jugoistočnih obala Afrike. Zovu se cikloni kao i u IV rajonu. Po učestalosti ciklona taj je rajon drugi na Zemlji.
VI (A) vode Australije (do 160 E) i VI B južni Pacifik (zapadni dio, istočno od 160 E): u tim rajonima najčešće se zovu cikloni . Ciklon u Timorskom moru, a zatim prema SW i SW te uz NW obale Australije najčešće zove se willy willy. Neki cikloni koji
zovu cikloni. Ciklon u Timorskom moru, a zatim prema SW i SW te uz NW obale Australije najčešće zove se willy willy. Neki cikloni koji se javljaju istočno od Australije, zovu se ponekad i uragani.
te oblasti leže u ekvatorijalnoj zoni tišina, ali daleko od geografskog ekvatora. U blizini geografskog ekvatora cikloni se ne stvaraju, zbog toga što je devijacijska sila rotacije Zemlje suviše mala, a razlike u tlakovima koji tu nastaju ne
od zasićenja. cikloni može iznad sloja bure postojati toplija i vlažna zračna struja pa u njoj nastaju oblaci, ponakad i oni kišni. Zato