Petrovih nasljednika od tada je neraskidiva . U Hrvatsku dolaze benediktinci i benediktinke, a kasnije i cisterciti . Razvijaju se umjetnost i graditeljstvo, sve su jače veze s tadašnjim kulturnim središtima, a vrlo

razmišljanjem i molitvom . Cisterciti u Hrvatskoj Otprilike sto godina nakon osnutka Reda, dolaze prvi cisterciti u Hrvatsku . Kralj Andrija II . pozvao ih je iz francuske opatije Clairvaux . Prva cistercitska opatija

iz Dominikova života . Među svjedocima nalaze se članovi svjetovnog svećenstva, regularni kanonici, cisterciti i osobito dominikanci, a ima i nekoliko žena . Danas znamo da su bile saslušane i redovnice iz Prouillea

u povijesti su se kao marni vinogradari i vinari isticali redovnici . Posebice su u sjećanju ostali cisterciti i franjevci iz Zlatne požeške doline . Cisterciti su u Kutjevu još 1232. godine podigli samostan te

mosta i Staronamestske . Obnova traje od 1997. godine . Crkva Svete Klare : Crkvu i samostan osnovali su cisterciti u 13. stoljeću, a u njemu su izložena djela srednjovjekovne umjetnosti . Iako mala, crkva je bogato

opatiju Blaženoj Djevici Mariji i dovede red cistercita . Slijedeće 1206. godine u Topusko dolaze prvi cisterciti pregledati lokaciju i posjede koje su dobili od kralja za uzdržavanje opatije . Samostan je izgrađen

ali arheološkoj vrijednosti od ovih velebnih zdanja danas su ostale samo ruševine . Tri i pol stoljeća cisterciti su u Hrvatskoj djelovali u tri opatije . Kutjevački podrumi i vinogradi jedno su od najvrijednijih

prijestolnicom u kojoj je započela moderna hrvatska vinska povijest . Još 1232 godine bijeli fratri, cisterciti sagradili su u Kutjevu prvi veliki vinski podrum koji još i danas postoji . Iz vinograda Požeške kotline

osjete već na početku razgovora . Nadstojnik samostanske zajednice, prior o. Bruno, ističe kako su cisterciti monasi, tj. da sv. Benedikt nije osnovao nikakav red u Crkvi . On je g. 528. napisao pravila za jedan

danas samo jedan u Jastrebarskom s 3 redovnika, dok je ukupno 5 Hrvata u redu cistercita . Upravo su cisterciti iz Francuske u srednjem vijeku donijeli vinovu lozu u Slavoniju i bavili se proizvodnjom vina . U 12.

nestaju 1532. ali, eto, voljom Božjom nakon 450 godina opet su tu . O. Bruno ističe kako hrvatski cisterciti , bez obzira na svoj strogi monaški život, žele biti živi dio Crkve i naroda . Hoće li to biti nekakav

podrumi u Topuskom zapravo su iz vremena cistercita i identični su Kutjevačkima . Osim gospodarstva, cisterciti su zaslužni za brojne ispisane stranice koje svjedoče o Hrvatskoj u vremenu od 13. do 16 stoljeća .

dokumentacije provjerite Pravilnik . Komentari Skupovi realizirani u 2006. godini : Topusko Cisterciti i samostanske delicije 13. stoljeća 09. veljače u hotelu TOP Terme održano je predavanja na temu Cistercita

Arhitektura redovničkih zajednica na tlu Hrvatske od početka 11. do kraja 15. stoljeća ( benediktinci, cisterciti , templari, franjevci, dominikanci, pavlini ) . U širem povijesnom razdoblju srednjega vijeka prikazati

Cîteaux u Francuskoj, a kasnije reorganizirao sv. Bernard iz Clairvauxa . Već potkraj XII . st. dolaze cisterciti u sjevernu Hrvatsku, gdje krče šume, uče puk gospodarstvu i podižu brojne crkve u čast Bogorodici

Observantiae ( O. C. S. O. ), tj. Red cistercita strožeg opsluživanja . Trapisti su zapravo reformirani cisterciti koji su svoje djelovanje započeli kao neznatan mjesni reformski pokret, a danas u svijetu djeluju

znači Zlatna dolina . U požeškom kraju mnogi crkveni redovi ostavili su svoj vidljiv trag . Tako ovdje cisterciti ostavljaju nasljeđe uzgoja vinove loze, dok su franjevci zauzeli važnu prosvjetiteljsku ulogu, a

predstavnica glazbene izdavačke kuće Universa . U tamošnjem cistercitskom samostanu austrijski su se cisterciti predstavili novinarima . Njihov CD u Njemačkoj zauzima deveto mjesto na ljestvici klasične glazbe,

vjernije prema pravilu sv. Benedikta . Od mjesta Citeaux ova grupa monaha je po mjestu boravka prozvana cisterciti . Novi Red ispočetka se nije brzo širio . Tek dolaskom mladog Bernarda Red dobiva zamah i širenje,

vrlo kvalitetnih kutjevačkih vina . Povijest Kutjeva seže još u 13. stoljeće kada su ovdje djelovali cisterciti , koji su podigli samostan 1232. godine . Bitno je spomenuti kako su ruševine spomenutog samostana