je na Zemlji samo sa dvije živuće vrste: europskim dabrom (C. fiber) i kanadskim dabrom (C. canadensis). dabrova na lokalitet Žutica kod Ivanić-Grada odvijalo se u razdoblju od travnja 1996. godine, pa do veljače 1998. godine.
travnja 1996. godine, pa do veljače 1998. godine. dabrova . Pojedine familije i najčešće samostalne jedinke potražile su svoj revir u širem prostoru Posavine do udaljenosti i
2003. dabrova - najboljih "arhitekata" u životinjskom svijetu. Prije više od jednog stoljeća na području Posavine obitavala je
" u životinjskom svijetu. Prije više od jednog stoljeća na području Posavine obitavala je autohtona populacija dabrova - glodavaca prepoznatljivih po snažnim prednjim zubima, no zbog promjene stanišnih uvijeta oni su nestali.
glodavca dabra na to područje realiziran je zahvaljujući donaciji njemačke vlade koja je darovala veću skupinu dabrova koji su u okviru projekta Dabar u Hrvatskoj ponovno naseljeni na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj gdje su nekad
i promotoricama krvave mode; dabrova i drugih uzgajaju ili hvataju u divljini kako bi im se oderale kože i napravili krzneni ukrasi;
, kao dva poeta, ljube polja cvjetna, pozdravljamo se s domaćinom i rano u zoru odlazimo u osvajanje netom napisanih dabrova , duliba, kukova, brda, kosa i visibaba. Još su lutalice umorne od prijeđenih kilometara minuloga dana, ali u srcu nam
jednu dvanaestinu čajne žličice meda. dabrova te 60 do 100 činčila.
je unešen 1996. godine iz Bavarske. Kroz tri godine od tada na području Žutice kod Ivanić Grada udomljeno je 47 jedinki dabrova , u rukavce Drave kod Legrada pušteno je 29 dabrova, a njih 9 dopremljeno je u šumu Česma pokraj Siščana. Dabar je
od tada na području Žutice kod Ivanić Grada udomljeno je 47 jedinki dabrova, u rukavce Drave kod Legrada pušteno je 29 dabrova , a njih 9 dopremljeno je u šumu Česma pokraj Siščana. Dabar je potencijalno ugrožena vrsta i zakonski je zaštićen
, dabrovi su u Osekovu na spomenutom ušću u jednom danu uspjeli sagraditi čak 60 cm visine svoje brane. Obzirom da se dabrova brana nalazi vrlo blizu prometnice, velik je broj znatiželjnih prolaznika koji svakodnevno staju kako bi razgledali
ovo čudo prirode. Članovi Lovačkog društva Kuna stoga apeliraju na građane da što manje uznemiravaju ovu obitelj dabrova kako je ne bi otjerali.
suradnje na području zdravstvenog i rekreativnog turizma. dabrova i bučijadu, te su izrazili čuđenje kako nismo uspjeli do sada iskoristiti potencijal Naftalana jer je u njihovim
u Fukushimi. Dabrova rekla je da bi iza njihove pojave moglo stajati curenje pri proizvodnji radiofarmaceutika.
nedirnute flore i faune, u samoj blizini nalazi se park prirode Kopački rit koji osim roda, orlova, čaplji, kormorana, dabrova , divljih svinja te bogatog ribljeg i biljnog svijeta, također u svojim šumama skriva i dvorac Tikveš te mogućnost