breskve u Hrvatskoj. Ponajviše nanosi neizravne štete zbog smanjenja asimilacijske površine. Jaka zaraza uzrokuje defolijaciju i novo listanje što narušava normalan rast i razvoj.

je prošlu jesen inficirala osjetljive sorte i na lokacijama gdje ranije nije bilo velikih problema uzrokujući jaku defolijaciju . Nakon takve infekcije pritisak bolesti na mlado lišće je velik stoga je važno u ovom terminu pripaziti i po potrebi

prskanja na jabukama i kruškama, dobro je bilo u jesen (a to je savjet i za u buduće) prije opadanja lišća izazvati defolijaciju prskanjem 5 % - tnom otopinom uree, kao što smo već savjetovjetovali na ovim stranicama.

zametnute u pupu. Osim zimskog prskanja, na jabukama i kruškama dobro je u jesen prije otpadanja listova izazvati defolijaciju , prskanjem s 5 % - tnom ureom, zbog smanjena mogućnosti zaraze s fuzikladijom u proljeće...

šljive defolijaciju šljive. Ova bolest osim šljive napada i marelicu, breskvu, a rjeđe i badem.Veće štete su zabilježene samo na šljivi,

cvatnje iduće sezone i iscrpljivanje voćke tijekom zime. Jače zaraze koje su dosta česte kod nas mogu uzrokovati defolijaciju već u kolovozu. Ako iza tog napada uslijedi i jača zima, rezultat je sušenje stabala i propadanje cijele voćke.

količine sada je vrijeme za drugu. defolijaciju upućujemo i na pojačanu količinu dušičnih gnojiva koji bi joj olakšali stvaranje nove lisne mase. Oslabljeno stablo

robiniella defolijaciju .

L.) defolijaciju . Prisutan je u svim šumama gdje ima bagrema u šumama gdje je bagrem prisutan. Na istoj biljci često su nađena oba

: Robinia pseudoacacia L. obični bagrem defolijaciju do koje, kod jakog napada, dolazi već u rano ljeto. Kod bagremova koji se uzgajaju u ukrasne svrhe narušava estetsku

usjeva, defolijaciju masline.

na hibridima s bijelim cvjetovima. defolijaciju ili potpuni gubitak lišća. Simptomi su uglavnom vidljivi na lišću, makar mogu biti napadnuti i drugi zeleni dijelovi

u Hrvatsku (od 1995. godine) ne smanjuje se intenzitet njegovog napada. On je iz godine u godinu jak i uzrokuje preranu defolijaciju kestenovih stabala. Osim što mine smanjuju asimilacijsku površinu listova, uzrokuju i smanjenje estetske funkcije

infekcija stabljike s C. graminicola pokazala se kao djelotvornija tehnika u oplemenjivanju kukuruza u odnosu na defolijaciju budući da je također povećala i lom stabljike

procjenjivana je prema IUFRO klasifikacijiproširenoj metodom komisije za šume Europske zajednice koje seodnosi na defolijaciju stabala (0 - 4) (Prpić, B., 1989.) na trirazličite plohe u šumi "Kalje ", u dvije šumske zajednice, uperiodu od dvije