paradigmu. Fukojama (Francis Fukuyama) će govoriti o opštem koncenzusu koji je na snazi, kada je reč o liberalnoj demokratiji , koja se posmatra kao najracionalnija forma vladanja. U svojoj uvodnoj kolumni pod nazivom ' Smak svijeta ' Tena piše:

ili faksa.. mamić jest sirovina, ali ni jovanović nije nimalo bolji, osim što ima vlast iza sebe.. možemo mi tu pričati o demokratiji , ali daleko je jovanović od demokracije..

su mogli pozvati i njih ako su vec imali potrebu DEMOKRATIJI , svaku stariju gospođu koja uzgred ima i doktorat stečen u SAD, ženom koja drži gostujuća predavanja po raznim

teletabisa, sada nezaustavljivo jaše dalje. Dosljedno želi provesti svoj (i Titov) naprijed i pritom narod poučiti demokratiji . Naime, njegov tzv. zdravstveni odgoj, koji je i uveden esdepedemokratski unatoč protivljenju većine roditeljā,

veru antifašizmom, a fašist antikomunizmom. I jedan i drugi udaraju po istom zajedničkom neprijatelju, građanskoj demokratiji . Komunist na nju gleda kao na plodno tle za nastanak fašizma, fašista u njoj vidi predvorje boljševizma, ali se obojica

njihovog saveznika Izraela, i to veliki neprijatelji prikaži cijeli komentar demokratiji ? Kako je biti zena u S. Arabiji? Zene nemaju pravo da voze, rade, glasaju, udaju ili razvedu se bez odobrenja muskog

profesorice Mirjane Kasapović 2005. godine vodi raspršena ali kontinuirana debata o takozvanoj konsocijacijskoj demokratiji . Suština te debate, kojoj je u nekoliko navrata doprinio i Puls demokratije, svodi se na iznošenje veoma oprečnih

. Ukazujući na manjkavosti teorijske paradigme Mirjane Kasapović i na izlišnost same debate o konsocijacijskoj demokratiji s jedne, te na primjere nerazumijevanja liberalnog koncepta s druge strane, tekst Tarika Haverića otvara novi temat o

časopisi izlaze rijetko i neredovno. Samo toj činjenici možemo zahvaliti što se polemika o konsocijacijskoj demokratiji protegla na više od dvije godine. Pokrenula ju je knjiga Mirjane Kasapović Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i

« 8 Mujkićev »odgovor na odgovor«. 9 demokratiji . Iako je kod pojedinih učesnika mogla stvoriti utisak da sudjeluju u nekoj od velikih intelektualnih debata koje su

kao filozofskog opravdanja društvenih i političkih institucija u najširem smislu, gdje o konsocijacijskoj demokratiji govorimo u normativnim kategorijama, zanimajući se za vrijednost koju ona predstavlja po sebi ili ako joj priznajemo

moguće bez ukazivanja na vrijednosti na kojima su izgrađena. demokratiji , već i o svakoj drugoj poziciji s prakseološkim potencijalom: primjerice, iako u svojoj (liberalnoj) Teoriji pravde

sasvim ograničene. ] demokratiji :

, i to ukazuje da su karte podijeljene s prevarnom namjerom već na razini denominacija: rečeno načelo svojstvenije je demokratiji nego liberalizmu. Bez njega demokratija, makar i konsocijacijska, ostaje bez supstance, dok se liberalizam

demokratiji « nalazimo na djelu. Prvi je da se s indignacijom odbacuje svaka veza između zalaganja za konsocijacijsku demokratiju