, onda je to onaj obični mali opljačkani čovjek kojega u današnje vrijeme malo tko želi čuti. Naravno, riječ je o staroj deviznoj štednji, koja se samo kada su u pitanju Livnjaci i Duvnjaci procjenjuje na šezdesetak milijuna maraka, u što nisu

sud, i to ne za sud časti, nego sud druge vrste. Predsjednik Udruge za povrat stare devizne štednje svu ovu priču o staroj deviznoj štednji dovodi u vezu s činjenicom što daleko najveći postotak te stare devizne štednje pripada Hrvatima. Njemu tako

se Slovenija i Srbija dogovorile uskladiti nastupe glede nedavne odluke Suda za ljudska prava u Strasbourgu o staroj deviznoj štednji.

županije. Konačno, i sedam milijuna ostvareni turističkih noćenja, u čemu je oko 80 posto stranih, još je veći prilog deviznoj bilanci, ali se iskazuje u platnoj, a ne ovdje prenesenoj trgovačkoj bilanci.

izraženu protuvrijednost od 500.000 DEM obračunatu po prosječnom srednjem tečaju utvrđenom i objavljenom na deviznoj burzi, odnosno po prosječnom srednjem tečaju za tu valutu kojega utvrdi i objavi Narodna banka Hrvatske u obračunskom

Zakona izražena protuvrijednost od 30.000 DEM obračunata po srednjem tečaju za tu valutu u utvrđenom i objavljenom na deviznoj burzi, odnosno kojega utvrdi i objavi Narodna banka Hrvatske koji je na snazi na dan podnošenja prijave za upis

iz stavka 3. ovoga članka uzimaju se u obzir službeni srednji tečaj, odnosno srednji tečaj utvrđen i objavljen na deviznoj burzi ili od strane Narodne banke Hrvatske valute koja je bila u službenoj primjeni na teritoriju Socijalističke

u to vrijeme bila poslovna banka društva i srednji tečaj valute Republike Hrvatke u odnosu na DEM utvrđen i objavljen na deviznoj burzi, odnosno kojega utvrdi i objavi Narodna banka Hrvatske a koji važi u vrijeme donošenja odluke iz prethodnoga

više šanse za zaposlenje i budućnost, posebice mladima, a manje tlapnji i dnevne politike. deviznoj ponudi utemeljenoj na inozemnim zajmovima, na prodaji najkvalitetnijih gospodarskih komada stranim bankama i

i tehnološkoj superiornosti, pa naposljetku ni u otkrivanju golemih naftnih zaliha, nego u višegodišnoj snažnoj deviznoj ponudi, utemeljenoj na inozemnim zajmovima, na prodaji najkvalitetnijih gospodarskih komada stranim bankama i

unose u nadzornu knjigu i isprave čije se oznake upisuju u nadzornu knjigu kao povezne reference moraju biti dostupne deviznoj kontroli najkasnije sljedeći radni dan.

u bankama za 6,7 milijardi kuna i smanjili zaduženost za 1,4 milijarde kuna. deviznoj štednji čuvali su ukupno 152,8 milijardi kuna, 4,6 posto više nego prije godinu dana, a istodobno su otplaćivali 127

solventnosti Hrvatske i omogućuje joj relativno lagan i jeftiniji pristup svjetskom kapitalu. Ako, međutim, toj deviznoj pozitivi priključimo otplate dugova, situacija razumljivo nije više tako sjajna. Međutim, prateći od 1999. jedan