i ulozio sam dosta truda u ucenje talijanskog jezika. U poslu dosta komuniciram s ljudima koji su vecinom iz raznih talijanskih regija Vidis, i u Italiji kada promijenis sredinu, mozes se susresti s time da lokalno stanovnistvo gura svoj " dialetto ". To je karakteristicno upravo za regiju gdje sam sad, iako ovdje ne zivim u malom gradu. Onda shvatis kako ti guranje "lokalnog" govora nekad moze ici na zivce, pogotvo ako si dosao iz sredine u kojoj se prica "standardniji" talijanski
, ali je ipak trebalo vremena. To ide malo-pomalo. Ono sto ce te na pocetku vjerojatno iritirati je sto Veneti cesto pricaju na svojem dijalektu. To koci kod usavrsavanja talijanskog jer ces prakticki paralelno morati uciti razumjeti " dialetto veneto ". No buduci da si Dalmatinka, postoji i recimo olakotna okolnost, a ta je da se dosta rijeci u Dalamciji upotrebljava kao iskrivljene rijeci bas iz veneto dijalekta ( ciapare, teccia, itd. ). Meni je na pocetku poznavanje dijalekta
.. Donata, di tako pricaju talijanski Clarity, triestinski onda nije puno daleko od fijumanskog, ili sam fulao ceo fudbal One dvije su se obratile jedna drugoj na "dialetto romano ", obje zive u Rimu A ono sto je Clarity meni napisala je " dialetto veneto ". I nisi falio ceo fudbal: rofl :, jer je fiumanski u biti jako slican triestinskom i onom sto govori talijanska manjina u Istri. To je u biti isto jedan od veneto dijalekata i dosta je slican ovome sto govore u Veneciji i tu kod mene .
govora: vodnjanskoga ( G. A. Dalla Zonca, Vocabolario dignanese-italiano, Fiume Trieste 1978 ), balskoga ( D. Cernecca, Dizionario del dialetto di Valle d Istria, Rovigno 1986 ) i rovinjskoga ( A. i G. Pellizzer, Vocabolario del dialetto di Rovigno d Istria, Fiume Trieste 1992 ) te lingvistički atlas ( G. Filipi, B. Buršić-Giudici, Istriotski lingvistički atlas, Atlante linguistico Istrioto, Pula 1997 ) .
piše Loredana Bogliun, a na balskome Romina Flores. Postoji nekoliko rječnika istriotskih govora: vodnjanskoga ( G. A. Dalla Zonca, Vocabolario dignanese-italiano, Fiume Trieste 1978 ), balskoga ( D. Cernecca, Dizionario del dialetto di Valle d Istria, Rovigno 1986 ) i rovinjskoga ( A. i G. Pellizzer, Vocabolario del dialetto di Rovigno d Istria, Fiume Trieste 1992 ) te lingvistički atlas ( G. Filipi, B. Buršić-Giudici, Istriotski lingvistički atlas, Atlante
kolokvija Sveučilišta u Rijeci održao prof. dr. Dragan Primorac. Da se radilo o atraktivnoj i intrigantnoj temi moglo se zaključiti i po iznimnoj posjećenosti predavanju . dialetto veneziano ( Venezia, 1856. ) G. Boerio pokazuje svu višeznačnost riječi coverta: "coverta da leto "," coverta da involti ", "coverta da morto "," coverta de la letera ", "coverta del zocolo o de la mula ", te dakako brodski termin ( paluba ) - "
pod politicku cenzuru I meni je vencijanski simpatican. Zivim upravo u samom srcu regije Veneto, na 30 km od Venecije. A u ovom gradu, gradu svetog Ante svi domaci imaju markantan veneto naglasak. Mnogi moji poznanici skoro vise koriste " dialetto veneto "nego cisti talijanski jezik E vidis, kada sam se tek preselio iz Milana, imao sam cak i mali problem oko toga. Na poslu se je cesto pricalo na dijalektu i znam jako dobro kako je nezgodno ako sugovornici ne postuju standardni jezik ,
koliko placas ostalu spizu, kad ni krumpir ne znas naci po normalnoj cijeni .. Donata, di tako pricaju talijanski Clarity, triestinski onda nije puno daleko od fijumanskog, ili sam fulao ceo fudbal One dvije su se obratile jedna drugoj na " dialetto romano ", obje zive u Rimu A ono sto je Clarity meni napisala je "dialetto veneto ". I nisi falio ceo fudbal: rofl :, jer je fiumanski u biti jako slican triestinskom i onom sto govori talijanska manjina u Istri. To je u biti isto jedan od veneto
iz Libero Comune di Fiume Guido, predstavnici Societa di studi Fiumani Roma ( Društvo za riječke studije iz Rima ) Amleto Ballarini i Marino Michich. Gosti su predstavili novo izdanje rječnika fijumanskog dijalekta ( Dizionario del dialetto fiumano ) i posljednji broj časopisa za jadranske studije "Fiume" ( Rijeka ), koji će biti predstavljeni i na manifestaciji koju u povodu Dana sv. Vida organizira Zajednica Talijana Rijeka. Predstavnici esula su istaknuli kako su, nakon
kako kolač - i to vajo učinit od live na desnu, kako sunce gre, jer se inakije izveruno Od tal. salpere dolazi komanda: Salpaj U Genovi je serpare, a u Veneciji sarpare. ( Levare ) l ancora dal mare e tirarla nella nave ( G. Boerio: Dizionario del dialetto veneziano, Venezia, 1856. ). Mirko Deanović ( Pomorski i ribarski nazivi romanskog porijekla na Lopudu, Anali, Dubrovnik, 1954. ) smatra da je tal. sarpare "nejasna porijekla ", te pretpostavlja da je od starotalijanskog serpe ( dio
od neke druge životinjske dlake. Prodavala se u malim komadima koji bi se nadovezivali na tunju Potječe iz ven. crena: "pelo lungo che pende al cavallo dal filo del collo ", odnosno grena:" pelo lungo del cavallo "( G. Boerio: Dizionario del dialetto veneziano, Venezia, 1856. ). Izvorište treba potražiti u lat. crinis ( kosa, vlasi ). Riječ je na Susku sačuvana kao krien uz sjevernočakavsku diftongaciju vokala iz osnove ( Zai-si klal ovu krien? ) Nula ( ol ) kreni - debljina tunje
organizacija, može se veoma lako otkriti u sadržaju. Dakle, pretpostavimo da je picat preuzet iz ven. impizzŕr - accendere, dicesi del lume o del fuoco; avvivare ili fuoco, una lampana; allumare, alluminare ( G. Boerio: Dizionario del dialetto veneziano, Venezia, 1856. ). Mario Doria ( Grande dizionario del dialetto triestino storico etimologico fraselogico, 1987. ) za tršćanski pizar daje isto značenje. Zajednički sem za bružat i picat jest "vatra "," paliti ". Indirektnu
to oznake za "konop koji se vezuje za maru od sidra prilikom sidrenja na grebenastom dnu. Termin potječe od venecijanskog grecizma gripia. Grippia:" Quella fune a cui č raccomandato il gravitello dell ancora "( G. Boerio: Dizionario del dialetto veneziano, Venezia, 1856. ). U Salima griplja je konop vezan za surgadinu, na kojem je plovak. A. Piasevoli ( Rječnik govora mjesta Sali, Zadar, 1993. ) dodala je i ovaj primjer: Veži na griplju malo višji šuvar, ko pade u more da ne potune. B.
ljudi u branši dialetto di Pola / Barbara Buršić Giudici, 2009 Zbirka "FRANJO KOŠĆEC" - Uz pomoć gospodina Ivana Kristofića koji je velikodušno na raspolaganje stavio stotinjak djela iz biblioteke Franje Košćeca, formiramo zbirku "Franjo Košćec ", kako bi i
titulu viceprvakinje. Maričić i Koprivničanka Željka Orehovec su danas plasmanom u polufinale pojedinačnog natjecanja već osvojile brončane medalje. ( K. K. dialetto di Pola ), čiji su autori dr. Barbara Buršić Giudici i Giuseppe Orbanich. Prije desetak godina dr. Vera Glavinić objavila je rječnik istromletačkog dijalekta Pule, koji je sadržavao oko 3.500 pojmova, dok ih rječnik autora