odgovore od ostalih, ali im je stav bio najpozitivniji od sva četiri istražena područja. Istraživanje stavovi javnosti o risu u Hrvatskoj provedeno je 2008. godine na području Gorskog kotara, i to u okviru Interreg IIIA projekta DinaRis . U istraživanje su bili uključeni odrasli stanovnici Gorskog kotara, te lovci s tog područja. Veličina uzorka je bila 209 ispitanika predstavnika šire javnosti i 168 lovaca. Rezultati istraživanja pokazuju da javnost podržava

je nedavno pronađena mrtva ženka risa za koju znanstvenici pretpostavljaju da je uginula od udarca vozila. Ovo je već drugi zabilježeni slučaj smrtnosti ove godine. Pročitajte više o zanimljivom hrvatsko-slovenskom projektu DinaRis i istraživanjima hrvatskih znanstvenika. 17. lipnja 2009. na području lovišta Debeli Vrh, u blizini Bjelskog, podno Kleka, pronađena je mrtva risovica. Lešina pripada odrasloj životinji, mase 15 kg, koja je u vrijeme stradavanja

za odlučivanje po žalbi? Neposredno viši drugostupanjski sud ( žalbeni sud ) po žalbi može donijeti sljedeće osluke: žalbu odbaciti kao nepravovremenu, nedopuštenu ili nepotpunu , DinaRis snimljen je dokumentarni film "Ris u Dinaridima ". Film je napravljen u slovensko - hrvatskoj koprodukciji i donosi uvid u tajanstveni život euroazijskog risa. U filmu su također prikazane zahtjevne aktivnosti koje poduzimaju

i strastveni etnolozi - priča Martina, objašnjavajući tako porijeklo vlastite zaljubljenosti u prirodu, osobito u mačke, i to divlje risove. O njima sluša odmalena, a prošle je godine sama pronašla internetske stranice projekta DinaRis za proučavanje i zaštitu tih mačaka kitnjastih ušiju Svojoj hrvatskoj agentici Vedrani Koceić povjerila je želju da i sama pridonese popularizaciji i podizanju svijesti o ugroženosti tih mačaka o kojima zna već sve. Pa i to da su u

. Objasnite što su radnici i seljaci ( od kojih su mnogi bili nepismeni ) napravili. Recite im da je anarhizam moguć . DinaRis 2008. godine [ / i ] objavljeno 07.04.2010. [ b ] Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka [ / b ] Razgovarala: Jelena Likić [ i ] [ b ] Magda Sindičić [ / b ] rođena je 24. 11. 1980. godine. Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje

i krvi radi određivanja DNK tih životinja i njihovog zdravlja, te kako bi doznao čime se hrane i mnoge druge pojedinosti koje su do sada bile gotovo nepoznate. Iz Vedranova bloga, koji objavljuje na internetskim stranicama projekta DinaRis , može se shvatiti kako izgleda tipičan dan u njegovu životu "Došavši do plijena, ustanovljujem da jedna zamka nedostaje, a u blizini nalazim malo risje dlake. Nema sumnje, ris je u zamci. Nakon 10 minuta traganja pronalazim odraslog

među svoju šumsku obitelj. Zbog svoje upornosti i iznimne želje da dozna što više o životu ugroženih grabežljivaca koji obitavaju u gorskim predjelima Hrvatske, postao je glavni i jedini terenski istraživač u hrvatskom dijelu projekta DinaRis . Riječ je o prvom detaljnom istraživanju populacije risova na području Dinarida u kojem sudjeluje i Slovenija, a sa 200.000 eura ga sufinancira Europska Unija - Izabran sam za glavog terenskog istraživača, ali sam većinu vremena sam i

dosad više neodgodivog . DinaRis ). Europska Unija je putem Interreg IIIA programa financirala 75 % vrijednosti ovog projekta. U Hrvatskoj projekt provodio Zavod za biologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskim šumama Upravom šuma

risova sa sadašnjih 50 - ak životinja na najmanje stotinu, što bi trebao biti preduvjet za njihovo širenje na zapad kontinenta. Đuro Huber, stručnjak za velike zvijeri s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i voditelj projekta DinaRis , kaže kako je riječ o najvećem pothvatu za opstanak risova. U tijeku je istraživanje načina njihova života praćenjem pomoću ogrlica s odašiljačima te sakupljanjem dlake kako bi se utvrdila genetska struktura i zdravlje životinja

Delnice, Državnim zavodom za zaštitu prirode i Nacionalnim parkom Risnjak. U Sloveniji se projektni tim sastojao od šest institucija, među kojim su i Biotehnološki fakultet Sveučilišta u Ljubljani te Lovački savez Slovenije. Projekt Dinaris pokrenut s ciljem uspostavljanja mreže partnerstva istraživačkih i upravljačkih institucija Hrvatske i Slovenije. Provedba projekt se može podijeliti na tri dijela istraživački, upravljački i edukativni. Opsežne edukativne

od razloga pada broja populacije risa u Hrvatskoj. Glavni istraživač na projektu upotrebe fotozamki za praćenje populacije risa u Hrvatskoj je Vedran Slijepčević dr. vet.med ., danas zaposlen na Veleučilištu u Karlovcu, a tijekom DinaRis projekta je bio zaposlen na Veterinarskom fakultetu te je bio terenski istraživač na tom projektu. Provedbu projekta su-financira Državni zavod za zaštitu prirode .

nam ukazuje na važnost edukacije šire javnosti, osobito planinara, lovaca, šumara i svih ostalih koji borave u prirodi, o važnosti ovakvih nalaza te kome se mogu u tom slučaju javiti ", izvještava se na internetskim stranicama projekta DinaRis .

je nova internetska stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode - velike zvijeri u Hrvatskoj www.velikezvijeri.hr. Državni zavod za zaštitu prirode za posjetitelje je postavio izložbu o risu napravljenu u sklopu projekta DinaRis i ostalih aktivnosti koje Zavod poduzima u očuvanju velikih zvijeri, podijelio brošuru u svom izdanju Velike zvijeri u Hrvatskoj, kao i Plan upravljanja risom od 2010 2015 godine. U sklopu predstavljanja web stranica Daniela Hamidović

ne pokazujući ni strah ni namjeru da napadne. Tako je pozirala gotovo pola sata, a zatim mirno odšetala u šumu. Iz nekog razloga mi je ukazana čast da provedem toliko vremena u blizni jednog slobodnog vuka. Neopisiv osjećaj .. Cilj projekta DinaRis , za koji je Hrvatska od Europske Unije dobila 140.000 eura, jest povećati broj euroazijskih risova sa sadašnjih 50 - ak životinja na najmanje stotinu, što bi trebao biti preduvjet za njihovo širenje na zapad kontinenta. Đuro Huber ,

bilo kakve trgovine krznom i ostalim proizvodima od tuljana. Ris je ugrožena i zakonom zaštićena životinja u Hrvatskoj i Sloveniji, a za njegov dugoročni opstanak najvažniji je pozitivni stav ljudi prema njegovom postojanju. Projekt DinaRis se sa 75 posto sredstava financira iz pretpristupnih EU fondova, a cilj mu je istraživanje populacije risa u Hrvatskoj i Sloveniji te otkrivanje uzroka zbog kojih je, posebno u posljednjih desetak godina, došlo do smanjenja brojeva ove

dinaris

O piškotih in zasebnosti

Nastavitve piškotkov