slični izrazi i sinonimi u savremenom hrvatskom, slovenskom i srpskom
Sličnost riječi ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se riječ ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "dobrovsky".
Primjeri iz općenitog korpusa
Korpus hrWac
hrWaC je korpus hrvatskog jezika (Clarin.si)
jezične ideologije mnogobrojni su, no, većina se može svesti na dvije ili tri teze: rana je slavistika (Josef Dobrovsky , Pavel Šafařik, Jan Kollar, Franc Miklošič, Jernej Kopitar, Vuk Karadžić) pogrješno ocrtala odnose među
Zelić-Bučan, Ivana Ostojića i dr., taj se naziv pojavio u doba početka slavistike. Začetnici slavistike (Čeh Dobrovsky , Slovaci Kollar i Šafařik, Slovenci Kopitar i Miklošič) bijahu vođeni različitima motivima, od idealističko
buktila snažna polemika u kojoj su sudjelovali Vuk Karadžić, Pavel Šafaržik, Bogoslav Šulek, Ante Starčević, Josef Dobrovsky , Đuro Daničić, Vatroslav Jagić, a koja se u nekim vidovima protegnula i u 21. stoljeće, poglavito u stavovima
godina bombardiran velikosrpskom promičbom, a i sam ju je, nezanemarivim dijelom, i generirao u ranoj slavistici ( Dobrovsky , Kopitar, Šafarik, Miklošič,..) zbog politički motiviranih ciljeva Austrije. Stavimo li na stranu
, pa među njima i Dubrovčani, kao "najraspisaniji" i najpoznatiji štokavski govoreći Slaveni. Rana je slavistika ( Dobrovsky , Šafaržik, Kollar, Kopitar,..) postavila taj "filološki srbizam" koji je "velikodušno" Srbima darovao dobar dio
, a štokavcima = Srbima, i Karadžić joj se u potpunosti priklanja Dobrovsky , Kopitar i sl. - i čakavci su bili "Srbi ", sve do-bar - sredine / kraja 1840 - ih
Habdelićev, Belostenčev,.. nose slovensko ime. To nema veze sa sadašnjim Slovencima, kojima je ime "izumio" slavist Dobrovsky , a prihvaćeno je tek početkom 19. stoljeća - prije su bili Kranjci, Vendi i sl. Hrvatsko ime se počinje u tzv.
o tobožnjoj hrvatskoj "krađi jezika ". To je posljedak velikosrpske teze Vuka Karadžića i rane slavistike (Šafarik, Dobrovsky , Miklošič,...) po kojoj su, kao, svi izvorni štokavci - "Srbi" (tako Hrvati iz BH, Slavonci, Ličani, Dalmatinci s
nađe pri ruci. Mozes to nazvati i prirucnom knjiznicom, ako hoces Dobrovsky , koji je bio središnja ličnost slavističkih znanosti, stotinjak je godina kasnije pisao da su slovenski jezik i
jedan jezik, a da su Slovenci i Zagorci jedan narod, koje on naziva Hrvatima Dobrovsky da su hrvatski kajkavci i Slovenci jedan narod, ali ih sve naziva Slovencima, jer je smatrao da Slovenaca kajkavaca ima