putuju na gostovanje u Suboticu. Na poziv HKC Bunjevačko kolo gostuju na proslavi 100 godina DUŽIJANCE 2011. Dužijanca je važna svetkovina poljodjelaca Bunjevaca i Šokaca Hrvata, običaj koji se spominje u tom kraju od 1911. i kruna je

vjeru, ufanje i ljubav. Navečer je u subotičkoj katedrali-bazilici sv. Terezije u sklopu žetvene svečanosti Dužijance održana tradicionalna Večernja molitva. Bila je to prigoda i za prvi susret zagrebačkog nadbiskupa sa svećenicima,

riječima obratio i zagrebački nadbiskup Bozanić. Misa u povodu završetka Dužijance Završetak žetvenih svečanosti Dužijanca ' 99. svečano je proslavljen 8. kolovoza. Proslava je započela u subotičkoj crkvi sv. Roka, gdje je prije 88 godina

je proslavljen 8. kolovoza. Proslava je započela u subotičkoj crkvi sv. Roka, gdje je prije 88 godina održana prva Dužijanca u crkvi. Naime, Dužijanca kao obiteljska svečanost završetka žetve među Hrvatima Bunjevcima u Bačkoj prastari je

. Proslava je započela u subotičkoj crkvi sv. Roka, gdje je prije 88 godina održana prva Dužijanca u crkvi. Naime, Dužijanca kao obiteljska svečanost završetka žetve među Hrvatima Bunjevcima u Bačkoj prastari je običaj. Godine 1911., pak,

u Bačkoj prastari je običaj. Godine 1911., pak, tadašnji župnik župe sv. Roka prenio je taj običaj i u crkvu. Tako je Dužijanca postala uzorom inkulturacije u tim krajevima. Na početku slavlja nositelje ovogodišnje Dužijance, bandaša Josipa

i u crkvu. Tako je Dužijanca postala uzorom inkulturacije u tim krajevima. Na početku slavlja nositelje ovogodišnje Dužijance , bandaša Josipa Franciškovića i bandašicu Željku Zelić s bandašima i bandašicama iz okolnih naselja i Sombora, kao i

list "Zvonik" dao izjavu o svom sudjelovanju na proslavi svečanosti Dužijance ' 99. "Slušajući i gledajući sve u vezi Dužijance , mogu reći da je to uistinu lijepa manifestacija koja je s jedne strane i civilna, koja je onda i kulturna, a koja je i

sabora jako naglašava. S druge strane, jako je važno da kao Crkva, i osobno i kao zajednica, budemo prisutni i u kulturi. Dužijanca je prilika za vjersko-društvenu prisutnost Crkve ovdje gdje živi, u ovom gradu, u okolici, u ovoj biskupiji... Tako je

vidnu ulogu. Dobro je što su tu bili prisutni i predstavnici različitih veleposlanstava i građanskih vlasti, tako Dužijanca dobiva i jedan drugi značaj. Uvijek je važno, međutim, u ovakvim zgodama da predstavnici Crkve znaju razlikovati i

zgodama da predstavnici Crkve znaju razlikovati i naglašavati ono što je više bitno od onoga što je manje bitno. U Dužijanci je to lijepo vidljivo. Tu je naime, naglašena zahvalnost Bogu koja se izražava euharistijskim slavljem, što onda

koja se izražava euharistijskim slavljem, što onda lijepo nadopunjuju ostale kulturne i folklorne manifestacije. Dužijanca je ostvarenje susreta vjere i kulture, o čemu i Sveti Otac puno govori, jer vjera ulazi u život - kako bi to rekao Papa -

, kad ono što čovjek vjeruje, što čovjek osjeća i doživljuje na vjerskom planu može i kroz kulturu izreći i izraziti. U Dužijanci je također važan trenutak, koji mi je nekako posebno očit, što su protagonisti mladi. To je jako važno, jer u nekim našim

mons. Kopilović je među ostalim rekao: "Danas su pred Vama ponajprije bandaši i bandašice nositelji svečanosti Dužijance kroz sto godina, koje je Bog podario životom, te slave ovaj Jubilej. Sjećamo se i onih, koje je Gospodin pozvao k sebi.

rada i zahvalnosti. Dužijance ne bi mogla dogoditi. Ovim prijemom želimo Vam izraziti poštovanje, radost i zahvalnost što ste kao prvi biskup Crkve u