tam di i treba biti - zaključio je Kranjčec. egzistencijalističkog licemjerja. To nije ono puko, svakodnevno licemjerje u kojem čovjek jedno govori, a drugo radi ili misli. Ne. To je

jer ostataka žrtava političkog terora nema, njegova politička pozicija nerazdvojna je od dubljeg filozofijskog i egzistencijalističkog propitivanja duha vremena, situacije u kojoj se globalno društvo nalazi. Naizgled beskonačni dijalozi, pomalo

da su najznačajnije njemačka filozofkinja židovskih korijena Hannah Arendt i francuska spisateljica i pripadnica egzistencijalističkog filozofskog kruga Simone de Beauvoir. Hannah Arendt nije važna zbog feminističkih stajališta, koja i nije zastupala

znaku estetike i nije nikakav manirizam i postmodernistička fantastika, ta vrtoglavica ima etičku težinu i značenje egzistencijalističkog apsurda, pa cijeli roman završava jednom kratkom, ironičnom nadopunom Camusova mita o Sizifu.

sasvim analogne kafkijanskim, sartreovskim ili beckettovskim premisama, našao korelative adekvatne upotištima egzistencijalističkog mišljenja.

poistovjetiti. Nimalo slučajno jer, rekoh, Mišina je statusna simbolika za razliku od Arsenovog ' crnila ' i imagea egzistencijalističkog trubadura - odgovarala ukusu i apetitima publike. Mišo je to dobro znao pa se u ulozi prvosvećenika vlastitog kulta

radi za njega. On je duboko humani slikar, koji se bavi Vremenom kao vitalnom supstancom svojih radova s pozicije ( egzistencijalističkog ) apsurda, u kojoj je pitanje evolucije izbrisano (uvijek isti motiv varira na bezbroj nikad identičnih načina).

četvrta dimenzija (vrijeme) i istodobno zanijekana treća (odsutnost mogućnosti vlastitog prostora bivstvovanja egzistencijalističkog podrijetla?). I Maković ističe da je Knifer vrijeme transformirao u vidljivu kategoriju, ali i da se svojim fizičkim

specifičan, pravnički i pragmatični pristup problemima. Sve upućuje na to da će se McCarthyjev junak pretvoriti u egzistencijalističkog heroja našeg doba, medicinski osuđenoga na zdrav razum i bol sudbine u kojoj karizme, mode, spinovi, medijski utjecaj

koji je godinama režirao uglavnom izvan Hrvatske. Osim toga, Brezovec je Šnajderovu dramu, prepunu mračnog patosa, egzistencijalističkog krika i grčevite težnje za višim spoznajama, iščitao na način "hrvatskog Moulin Rougea ", što je svakako zanimljivo

iz projekta Južni tok. egzistencijalističkog kruga Martina Heideggera, Edmunda Husserla i Karla Jaspersa. Glumi je Barbara Sukowa (" Berlin Alexnderplatz "

prvijenac urednika i prevoditelja Ivana Sršena, napisan u formi kratkoga romana. U romanu su jasno vidljivi utjecaji egzistencijalističkog romana, no oni su izmiješani s impresionističkim i fantastičkim elementima. Mjesto radnje romana smješteno je u

. egzistencijalističkog filozofa Nikolaja Berdjajeva kojeg mnogi drže jednim od najvećih mislilaca dvadesetoga stoljeća, a njegove

ponude pravi je sajam jezičnih kalambura, političkih nekorektnosti, vrlo duhovitih apsurdnih konstrukcija, egzistencijalističkog bijesa, društvene ravnodušnosti i fabularnog minimalizma. Svi su likovi ove knjige, sudbina rasprostrtih po

tada započeti Juliette Gréco, Les Freres Jacques, Mouloudji, Douai, Yves Robert. Juliette Gréco je ključna osoba tog egzistencijalističkog razdoblja, a Jacques Prévert kao pjesnik i običnoga i nadrealističkoga, zvijezda je poetske scene, novog filma -