duljinom (longitudom) uzlaznog čvora (Ω). To je kutna udaljenost uzlaznog čvora od proljetne točke. Inklinacija i ekliptička duljina W orijentiraju ravninu gibanja planeta u prostoru. Položaj elipse u toj ravnini određuje se položajem

ekliptike. Prema tome, luk AA predstavlja heliocentričnu ekliptičku latitudu (širinu) objekta A. Heliocentrična ekliptička longituda (duljina) l je kutna udaljenost od proljetne točke do točke A. Kutna udaljenost između sjecišta j staze

koordinate; i gravimetrijske koordinate. 2) koordinate nebeskih tijela (npr. rektascenzija i deklinacija, ekliptička duljina i širina, i dr.) određene za standardnu epohu i ekvinocij.

od dinamičkog ekvinocija u smjeru istoka do velike kružnice koja prolazi ekliptičkim polovima i objektom. Također i ekliptička duljina.

ravan koja obuhvaća ravninu ekliptike (Sunčeve putanje gledane sa Zemlje), i zapravo bi se mogla predstaviti kao ekliptička ravan, ali drastično proširena na veličinu nešto manju od čitavoga Sunčeva sustava, preciznije rečeno, malo veću od

tri položaja jedne pjege mogu odrediti kut inklinacije između ravnine ekliptike i ekvatorske ravnine Sunca i ekliptička longituda uzlaznga čvora Sunčeva ekvatora. Dao je i primjere tih izračuna na temelju stvarnih podataka koje je je

i godišnjacima. Tako su npr. u The Astronomical Almanac podaci o Mjesečevim koordinatama dani na dva načina. Ekliptička duljina i širina navode se za svaki dan u godini s točnošću od 0,01 o, dok su preciznije vrijednosti dane za

i krug ekliptičkog meridijana proljetne točke, a koordinate koje jednoznačno određuju položaj nebeskog tijela su ekliptička longituda (duljina) l i ekliptička latituda (širina) j

točke, a koordinate koje jednoznačno određuju položaj nebeskog tijela su ekliptička longituda (duljina) l i ekliptička latituda (širina) j

jednoznačno određuju položaj nebeskog tijela su ekliptička longituda (duljina) l i ekliptička latituda (širina) j Ekliptička longituda l je kut između kruga ekliptičkog meridijana proljetne točke i kruga ekliptičkog meridijana nebeskog

nebeskog tijela S mjeren od proljetne točke po ekliptici u suprotnom smjeru dnevnog kretanja nebeskih tijela. Ekliptička širina f je kut između ekliptičkog kruga (ravnine ekliptike) i smjera nebeskog tijela S, mjeren po ekliptičkom

kuglastih skupova pripadaju populaciji II ekliptička duljina uzlaznog čvora (Ω), inklinacija (i) i argument perihela (ω)