slični izrazi i sinonimi u savremenom hrvatskom, slovenskom i srpskom
Sličnost riječi ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se riječ ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "fitoplazme".
Primjeri iz općenitog korpusa
Korpus hrWac
hrWaC je korpus hrvatskog jezika (Clarin.si)
podregiji Plešivica ( Vivodina ), sljedeće godine u Prigorju ( žarište Križevci ) na sortama rajnski rizling i ružica crvena, te u podregiji Moslavina ( Voloder ) na autohtonoj vinskoj sorti škrlet. Bez obzira na vrstu uzročnika fitoplazme , simptomi infektivnih žutica vinove loze su vrlo slični. Negativne promjene se javljaju na svim zelenim organima vinove loze ( list, mladica, cvat, grozd ), ali se razlikuju ovisno o sorti, vremenu infekcije i klimatskim uvjetima .
reklamacije na zaraženi sadni materijal samo ako pokazuje znakove bolesti u godini sadnje. Osim vektora, izvor tzv. skrivene ili latentne zaraze za lozne cjepove mogu biti inficirane plemke i podloge. Prema dosadašnjim spoznajama fitoplazme se ne prenose rezidbom, odnosno alatom, bilo da se radi o rezu u zrelo ili zeleno. Osjetljive sorte: Ne pokazuju sve sorte jednaku podložnost zarazi toplazmoza. Danas je svakako najosjetljivija sorta chardonnay, a zatim slijede pinot
štete od biljnih štetočinja u Hrvatskoj jesu jabuka, krumpir, vinova loza i kupusnjače. Najvažnije kategorije neželjenih organizama u poljoprivrednoj proizvodnji jesu uzročnici biljnih bolesti ( gljivice, bakterije, virusi , fitoplazme ), štetni insekti i korovi. Gotovo 2 / 3 svih procijenjenih šteta potječe od uzročnika biljnih bolesti. To su organizmi nevidljivi ljudskom oku, stoga kada se pojave tipični simptomi bolesti, štete su većinom već počinjene te je tada za
i stvaranju sanitarnog kordona kako se bolest ne bi širila dalje. U slučaju da je bolest zahvatila više od 20 posto trsova, krčit će se cijeli vinograd za što će vinogradari dobiti odštetu od države Bolest žutica vinove loze koju izazivaju fitoplazme neizlječiva je, a dosadašnji pokušaji da se njeno širenje ograniči uništavanjem tih organizama pokazali su se neuspješnima. Kloroza izaziva uvijanje i odumiranje listova vinove loze koji dobivaju karakterističnu zlatnožutu boju
vrste u vinogradu ili okolici. Ä esto su to višegodišnji korovi u vinogradu ( npr. slak, kopriva ). Fitoplazme se iz zaraženih biljaka prenose na zdrave posebnim vektorima ( cikadama ili cvrčcima ) u kojima se i razmnažaju. Vektori prenose fitoplazme i s drugih domaćina na vinovu lozu. Stoga bi opasniji trebali biti polifagni vektori, npr. cikada Hyalestes obsoletus koja prenosi fitoplazme iz skupine stolbur na vinovoj lozi i drugom samoniklom bilju, ali se isti rijetko hrane na
( BN ) ili stolbur Bois noir je najrasprostranjenija fitoplazmatska bolest koja je važan ograničavajući čimbenik u vinogradarskim područjima Europe i Mediterana. U Njemačkoj je poznata kao Vergilbungskrankheit ili VK. Domaćini BN fitoplazme su mnoge kultivirane i korovske biljne vrste ( slak, kopriva i dr. ), između ostalih, i vinova loza. Već sama činjenica da su korovne vrste, prije svega slak i kopriva, ujedno domaćini kako BN-fitoplazme tako i vektora H. obsoletus ,
loša opskrbljenost tla hranivima, nedovoljna gnojidba, nedostatak vlage u sušnom razdoblju, loša sadnja, sadni materijal. Patološki čimbenici koji također mogu uzrokovati sušenje trsova jesu parazitske gljive, nematode, virusi , fitoplazme . Jedan od patoloških uzročnika propadanja trsova vinove loze prisutan i kod nas je apopleksija ili kap vinove loze, tj. esca ili Mall dell Esca, bolest opisana u mediteranskom području još u doba Rimljana. Do prije petnaestak godina ovoj
gljive i bakterije ( trulež korijena loze ), te virusi ( koje se prenose nematodama ali i kontaktom korijenja bolesne i zdrave biljke ). Vidi: lozne podloge, bolesti vinove loze, gljive truležnice, smrzavanje v. l. i mjere zaštite , fitoplazme , ESKA, apopleksija .
( lijekovi s režimom izdavanja BRX ) fitoplazme , koji svojim učinkom štite bilje i biljne proizvode od štetočinja bilja. 23. obavljanje ostalih poslova iz područja zaštite bilja od ređenih ovim Zakonom i međunarodnim ugovorima i konvencijama iz područja zaštite bilja U članku 33.
Prije rezidbe treba se opremiti vinogradarskim škarama i za rezidbu u starijim vinogradima vinogradarskom pilom. - Pravilo je da alat dezinficiramo sedamdeset postotnim alkoholom. To je važno zbog viroza, bakterijskog raka, eske , fitoplazme , znači nekih bolesti koje se mogu prenijeti škarama, kaže Vlatković .
preradu, kao što je mljevenje, sušenje ili prešanje, isključujući bilje definirano u točki 10. ovoga članka. 12. Štetni organizmi bilja ili biljnih proizvoda jesu organizmi biljnog ili životinjskog svijeta te virusi, bakterije , fitoplazme i drugi patogeni organizmi koji su štetni za bilje i biljne proizvode. 13. Životinje su one životinjske vrste koje uobičajeno čovjek hrani, drži ili konzumira. 15. Registracija sredstva jest propisani upravni postupak u kojem nadležna
the highest crops and have a good grape quality. Phenophase of the best use of UREA in a vineyard is when the green shoots are around 20 cm long, and little bunches of grapes are already formed and visible Key words: urea, vineyard, crops Fitoplazme , ranije nazivane mikoplazmama slični organizmi, uzročnici su nekoliko stotina biljnih bolesti uključujući i žutice vinove loze. Na raznim kultivarima vinove loze u vinogradima diljem Hrvatske potvrđene su fitoplazme iz skupine
se bolest smiri. Obično je epidemija zabilježena nakon vrućih i sušnih godina, jer je vjerojatno pojava bolesti povezana s populacijom prirodnih vektora ili širitelja bolesti ( to su neke vrste kukaca iz skupine cikada ili cvrčaka ) . Fitoplazme su specifični mikroorganizmi ( slični bakterijama ), danas poznati kao uzročnici više stotina različitih biljnih bolesti, uključujući i bolesti vinove loze koje često zajedničkim imenom zovemo žutice. Prvi put su opisane 1957.
iskustava u navedenom području. Šesti stručni skup vinara Podunavlja i Slavonije održat će se 4. rujna u Starim iločkim podrumima. Početak je previđen za 15 sati. Teme prezentacije: - « Bolesti i štetnici vinove loze s naglaskom na fitoplazme », prezenter dr. sc Željko Budinšćak, autori: mr. sc. Ivan Mikec, mr. sc. Ivana Križanec, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo; - « Wine-Dew projekt » - Ured za međunarodnu suradnju « TINTL »; - « Vinski turizam u praksi » - Danubium
orezivanjem trsa 15 20 cm iznad tla, odnosno 10 15 cm iznad mjesta cijepljenja prije kretanja vegetacije, najbolje u veljači. Rezultat te mjere je bio taj da se na 72 % novoistjeranih i formiranih trsova nisu pojavili simptomi bois noir fitoplazme u naredne tri godine .