rumunjski roman Naš posebni izvjestitelj Jedan od najpoznatijih i najzanimljivijih mlađih rumunjskih pisaca je Florin Lăzărescu, a on je širom svijeta prepoznat i kao scenarist nagrađivanih filmova novoga rumunjskog vala ". Sada se

). Naziv za bizantski zlatni solidus, koji se u zapadnoj Evropi rasprostranio poslije križarskih ratova. Do pojave florina i dukata bio je osnovna zlatna trgovačka moneta, posebno u razmjeni sa zemljama Bliskog Istoka.

Holandiji u doba Alberta Habsburškog (1595. - 1622.) i Izabele, po uzoru na engleski soveren. Vrijednost mu je bila 6 florina . Povremeno je kovan i dvostruki S. Kod prve emisije na aversu je štit s grbom zemlje dok su na reversu prikazani Albert i

se nalazi prikaz konja koji se propinje, grb hercogstva. na vrh florin , kovan u 1665. i 1718. g. Na aversu je grb Mediccija. Na reversu su dva ružina grma i natpis LIBURNI (Livorno).

groša) ili 12 picola. florina ili 4 grossa.

, Kasnije je sav papinski novac nazivan P. U XVI st. se kovao u Toscani i Modeni. 1 P = 1 / 10 škude. Toskanski P = 1 / 5 srebrnog florina .

, čije je kovanje počelo krajem XV st-Vrijednost mu je bila kolebljiva. Holandski daalder bio je jednak 32 P. a zlatni florin 34 P. Praktičnoj on je južnoholandski stuiver. Kovan je i u Francuskoj od lošeg srebra za Karla VI (1380. - 1422.) i

predmeta. florina , 1 florin = 6 tara = 20 oncija. Kao novčano-obračunska jedinica O. je upotrebljavana do XV st. Karlo III je 1735. g. u

. florin = 6 tara = 20 oncija. Kao novčano-obračunska jedinica O. je upotrebljavana do XV st. Karlo III je 1735. g. u Palermu kovao

, zabrane i način kažnjavanja imitatora, prihode od kovanja itd. florina , a po vrijednosti je odgovarao austrijskom krajcaru. S uvođenjem perpere 1892. g. zamijenjen je parom.

, tako da je oko 1432. g. u novcu bilo samo 0,48 grama srebra. Od sredine XVI stoljeća 1 MG = = 1 / 20, zatim 1 / 21 reinskog florina . Novac je bio rasprostranjen u cijeloj Njemačkoj i služio je kao obrazac za kovanje sličnog novca u mnogim njemačkim

II (1824. - 1859.). Na novcu je prikazan liljan i štit s grbom. Težina je novca bila 32,65 grama, a vrijednost 80 srebrnih florina .

Austriji. U početku težina mu je iznosila oko 1,08 gr, a po vrijednosti je bio jednak 4 bečka pfeniga (60 K = 240 pfeniga - 1 florin ). S vremenom mu je težina opadala, tako da se od vremena Marije Terezije pa sve do XIX st. kuje od bakra. Kao sitan novac

u Wurzburgu 1496. g. na 4 pfeniga. Porijeklo naziva je nejasno. FLORIN Naziv za prvu emisiju florina iskovanih za kraljicu Viktoriju 1849. g. Na ovim florinima greškom su izostavljena

. Porijeklo naziva je nejasno. florina iskovanih za kraljicu Viktoriju 1849. g. Na ovim florinima greškom su izostavljena slova D. G. (Dei Gratia). Ubrzo po