čipu veličine kovanice, DNK čip. Ova tehnologija omogućuje izuzetno brzu i učinkovitu analizu 35 000 ljudskih gena u potrazi za specifičnim promjenama koje su povezane s razvojem bolesti i predstavlja tehnološko postignuće koje će

pitanja Tko smo mi? poveo nas je na put otkrivanja porijekla ljudske vrste. Saznali smo kako čovjek ima 223 gena koja se nisu javila kod prethodnika homo sapiens - a i kako se tumači nastanak tih gena. Koliko smo prihvatili tumačenje

. Saznali smo kako čovjek ima 223 gena koja se nisu javila kod prethodnika homo sapiens - a i kako se tumači nastanak tih gena . Koliko smo prihvatili tumačenje o njihovom izvanzemaljskom podrijetlu, pitanje je. Ali ono oko čega smo se složili

9 / 100 000. U pojavljivanju bolesti važnu ulogu igra obiteljsko naslijeđe (sudjeluje velik broj inzulinskih gena ) te se procjenjuje da krvni srodnici osoba oboljelih od dijabetesa imaju do puta veći rizik od pojave bolesti nego opća

sebe. "Briga za potomstvo" op? enito? e uroditi sve ve? im oblicima "altruizma ", a to uzrokuje daljnje ja? anje linije gena koji pogoduju takvom ponašanju. Poseban oblik selekcije nazvan je rodbinski odabir / kin selection /, a takva

", "niži "... Dakle, dvije vrste eugenike su mogu? e. Jedna, negativna eugenika bi težila smanjenju broja loših gena u nekoj populaciji, u nekom pu? anstvu spre? avaju? i reprodukciju nosilaca dominantnih gena. Pozitivna eugenika bi

smanjenju broja loših gena u nekoj populaciji, u nekom pu? anstvu spre? avaju? i reprodukciju nosilaca dominantnih gena . Pozitivna eugenika bi poticala reprodukciju "superiornih" jedinki. Prvi eugenicisti bili su veliki idealisti i

nadarenosti svakako je ideal, a ne serijski genij. Uostalom, sve manje nas zanima pojedini gen ili skupina gena kao osnovica za kodiranje neke sposobnosti, a prou? avamo interakciju me? u dijelovima genoma i genotip kao aktivni

razni oblici nesebi? nosti, jer u? vrš? uju veze uzajamne obveze, ili omogu? uju da potomstvo prenese kopije gena nesebi? ne jedinke (rodbinski izbor).

jedno od 2500 do 3500 živorođene djece. Na temelju ovog podatka može se izračunati da je svaka 25. - 30. osoba nosilac gena za bolest. Sukladno tome, u Hrvatskoj bi bilo oko 180.000 nosioca CF gena, a vjerojatnost da se takve dvije osobe sretnu

izračunati da je svaka 25. - 30. osoba nosilac gena za bolest. Sukladno tome, u Hrvatskoj bi bilo oko 180.000 nosioca CF gena , a vjerojatnost da se takve dvije osobe sretnu i imaju djecu je oko 1:625. To ne znači da će svi njihovi potomci imati CF.

rodilo s CF-om ono od svakog roditelja mora naslijediti po jedan bolesni CF gen. Stoga djeca čiji su roditelji nosioci gena mogu ili biti posve zdrava, ili imati CF, ili i sami biti nosioci bolesti.

oblikom bolesti, imaju visoku koncentraciju soli u znoju. gena . Njome identificiramo mutacije gena za CF. Homozigoti su osobe koje imaju istu mutaciju CF gena, a heterozigoti su

soli u znoju. gena za CF. Homozigoti su osobe koje imaju istu mutaciju CF gena, a heterozigoti su osobe koje imaju po jednu kopiju