atmosferu i sve što smo tamo vidjeli pa ćemo vam uz pomoć slika pokušati prenjeti dijelić našeg doživljaja i noviteta koje nam je pokazao Milano . genološke sistematizacije provedene u ovoj knjizi. Po mojem shvaćanju, predmet teorije filma je film u svim njegovim iskustvenim ( empirijskim ) pojavama, u svim njegovim namjenama i uporabama - jer držim da je film

i gledanja, logično je da nije došlo do diferencijacije sasvim nalik onoj do koje je došlo u umjetničkim rodovima. Stoga se kod svih namjenskih filmova tematska odrednica može smatrati u potpunosti presudnom za žanrovsko određenje. No , genološki model izložen u ovoj studiji oblikovan je u prvom redu tradicijom stvaranja, vrednovanja i analiziranja umjetničkih filmova, pa se većina ovih zapažanja i teza lakše može braniti na primjerima iz umjetničkog filma. Namjenski film je ,

, duljina, intonacija, sintaktička granica ); sastavnice stihovno ustrojenoga govora ( redak, strofa, pjesma ); sinkrona i dijakrona tipologija stihovnih oblika ( sintagmatski, kvantitativni, silabički i akcenatski stih ) Genološki pristup filmu, usporedba s drugim umjetničkim disciplinama i srodnim medijima. Kriteriji podjele filmova na rodove i vrste medijskotehnološki i poetički. Evolucija filmološke genologije. Dokumentarni film, igrani film ,

, srednju u Županji. Diplomirao je hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti 1988. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1991. obranio magisterij Lingvistika i pjesnički tekst, a 1995. doktorat Stilistički i genološki aspekti polemičkoga teksta. Bio je član uredništava Studentskog lista i književnog časopisa Quorum, uređivao je emisije Bibliovizor i Rječnik Trećeg programa na Trećem programu Hrvatskoga radija, dvije je godine vodio Sekciju za

u Bunićevu kanconjeru "Plandovanja" te se zaključuje da na kompoziciju Bunićevihpjesama često utječu retorička, stilska načela, principioblikovanja koji proizlaze iz baroknog ornatusa Sažetak: U članku se s književnopovijesnog i genološkog aspekta donosipregled hrvatskih narativnih djela u stihu. Po književnimrazdobljima opisuju se poetološke osobine i funkcije dominantnihi sekundarnih narativnih žanrova hrvatske književnosti Sažetak: Studija o

Antonija Zaradija Kiš, Simona Delić, Anamarija Starčević Štambuk, Koraljka Kuzman Projekt Pitanja usmene i pučke poetike ulazi u sustav temeljnih istraživanja znanosti o književnosti. Istraživanja se nastavljaju na prošli projekt Genološki aspekti folkloristike koji je posebno naglasio žanrovska istraživanja u folkloristici. Takva su istraživanja u folkloristici stalno prisutna ( Abrahams, Bausinger, Bahtin, Ben-Amos, Propp, Lihacov, Schenda ) stoga ih valja trajno

razdoblja i problemima unutarnje periodizacije unutar dugotrajnih epoha. U radu na književnopovijesnom materijalu sagledat će se problemi poetičke i estetičke identifikacije, kao i žanrovske klasifikacije određenoga razdoblja . Genološka analiza obuhvatit će kako dominantne književne vrste ( ep, tragedija, lirika ) tako i one marginalne ( roman, kraće pripovjedne forme ). S jedne strane, u tom će poslu biti korištene antičke i srednjovjekovne retorike i poetike, a s druge

važnih zaključaka o promjeni svjetonazora u hrvatskoj kulturi 17. stoljeća, svjetonazora obilježena naglašenim relativizmom i subjektivnošću, što bi pak upućivalo na barok kao prvu modernu epohu suvremene kulture. Preispitujući genološki status Mažuranićeve Smrti Smail-age Čengića Pavličić pokazujući niz inovativnih strukturnih elemenata djela u odnosu na klasičnu epiku hrvatske književnosti predlaže da se kanonsko djelo hrvatske preporodne književnosti

činjenicu ) uokviri skiciranim ili potanje izvedenim razmišljenjem i obavještavanjem o povijesnom ili poetološkom kontekstu. Veduta će tako biti poziv na smotru europske urbane povijesti, osvrt na nečije eseje bit će povod za genološka zapažanja, dok hrvatski pisac može potaknuti razmišljanja o srednjoeuropskom okružju. Zima na taj način stvara tekstualne uzorke koji u različitim kombinacijama predočuju njegovu težnju da predmet bude i asocijativno polje na

istraživanja znanosti o književnosti i folklora te će nastojat doprinijeti unaprjeđivanju znanja o hrv. tradiciji u europskom kontekstu. Istraživanja se nastavljaju na prošli projekt ' ' Pitanja usmene i pučke poetike ' ' i temu ' ' Genološki aspekti folkloristike ' ', koji su posebno naglasili žanrovska istraživanja u folkloristici. Takva su istraživanja u folkloristici stalno prisutna ( Abrahams, Bausinger, Bahtin, Ben-Amos, Propp, Lihačov, Schenda ,

, poglavito na naraciji i likovima ( predavanja 8 - 11 ). Četvrti dio kolegija poslužit će kao rekapitulacija i pokušaj da se sagleda važnost hrvatskih i europskih epova ( predavanja 12 - 15 ). Uvodni dio kolegija bit će posvećen povijesnom i genološkom pregledu lirike na narodnim jezicima iz hrvatske perspektive od srednjega vijeka do prve trećine 20. stoljeća ( predavanja 1 - 3 ). Drugi dio kolegija temeljit će se na objašnjavanju specifičnosti stiha i jezika lirike ( predavanja 4 - 7 ) .

jer je Luka Pavlović u ponedjeljak podnio ostavku. Pavlović je momčad Zagreba po drugi puta u trenerskoj karijeri preuzeo prošlog rujna od Ive Šuška nakon 7. kola, prvenstvo je završio na 12. mjestu kojim [ ... ] Genološki aspekti usmene i pučke tradicije ' ' ulazi u sustav temeljnih istraživanja znanosti o književnosti i folklora te će nastojat doprinijeti unaprjeđivanju znanja o hrv. tradiciji u europskom kontekstu. Istraživanja se nastavljaju na

europskim humanizmom, a i s medijevalnom književnom kulturom, kako europskom tako i hrvatskom s jedne, a s baroknim razdobljem s druge strane. Jedino što je ostalo koliko-toliko izvan domašaja interesa književnopovijesnih opisa jest genološki aspekt hrvatske renesansne književnosti, odnosno određenje i analiza žanrovskog sastava hrvatske književnosti 16. stoljeća, što je i razumljivo imamo li na umu daje genologija relativno mlađi legitimni ogranak književnopovijesna

se podvrgava niz djelahrvatske književnosti od srednjega vijeka do Keleže pa sepokušavaju opovrgnuti tradicionalni uvriježeni stavovi o njihovojdramskoj strukturiranosti Sažetak: U članku se s književnopovijesnih i genoloških aspekata analiziraknjiževni opus Jurja Malevca, odn. Grgura Kapucina, te seispituje generička strukturnost njegovih djela Sažetak: Autor izlaže tezu o kozmološkom modelu ( elipsi ) Gundulićeva epa "Osman" Sažetak: U članku se

: Biomedicinska elektronika genološkog ) utemeljenja. Animirani film ili televizija mogu se razlikovati od umjetničkih filmskih rodova ( igrani, eksperimentalni i dokumentarni film ) već po temeljnim svojstvima slike ( nastalim zbog različite tehnologije ) ali i, što je još