rada Poput mnogih svećenika u Dalmaciji bio je borac za uporabu hrvatskog jezika u bogoslužju, to jest glagoljanja . Prežitak tradicije glagoljanja XIX . i XX . stoljeća svećenika narodnjaka na poluotoku Pelješcu je

fašističke okupacije posebno . Pilat je govorio hrvatskim jezikom kada se za to gubila glava, i u kolijevci glagoljanja nije dozvolio da se taj plamen ugasi . Odgojio je kao vjeroučitelj brojnu djecu i mlade, ostavio neizbrisiv

prostire uz cestu od Roča do Huma . Na putu pratiti ćemo 11 glagoljskih spomenika koji čuvaju tradiciju glagoljanja na ovom području . Čuli ste za Hum ? Ali jeste li već tamo bili ? Ukoliko niste povest ćemo vas u taj

i ovaj put nas oduševljava . Ispred muzeja nalazi se spomenik Popu glagoljašu . Učini mi se da čujem glagoljanje na drevnom i lijepom jeziku Hrvata . U crkvi Svetog Ciprijana trenutak sabranosti i molitve . Don Vlade

Inocentija IV zatraže korištenje staroslavenske službe božje i glagoljanje . Papa je 1252. godine dozvolio glagoljanje benediktincima u Omišlju koje je trajalo do početka 16 stoljeća, kada je benediktinski red ukinut

šibenskom arhipelagu i mjesta Sestrunja s istoimenog otoka zadarskog arhipelaga . Za očuvanje tradicije glagoljanja u Omišlju najzaslužnija je časna sestra Valentina Marinović, prof. glazbe na Teološkom fakultetu u

u župi . Ima i neženja u župi kao i drugdje u Hrvatskoj, te više samačkih domaćinstava . Ponosni na glagoljanje Govoreći o drevnoj župi župnik dr. Velčić ističe da je ondje djelovao srednjovjekovni kaptol . Na Krku

naše tisućljetno pismo, već su Hrvati jedini narod koji je uspio u liturgiji zadržati narodni jezik - glagoljanje te vlastito pismo - glagoljicu . Gornja ploha svijećnjaka maleni je svojevrsni kameni poklopčić, koji

stoljeća, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 50 ( 1 - 2 ), 2000., 183 - 205 Neka pitanja glagoljice i glagoljanja , Rad 480, Zagreb, 2000., 5 - 16 Liber Methodius i pitanje vrela devete glave Ljetopisa Popa Dukljanina

nije nepoznato da se upravo u Kalima službeno održala zadnja glagoljaška misa u Hrvatskoj, a tradiciju glagoljanja i glagoljskog misnog pjevanja barem jednom mjesečno izvode članovi crkvenog zbora, te puk . Prije

rijeka s morem, zemlja s nebom, tradicija Poljičke Republike s poviješću omiških gusara, hrvatsko glagoljanje sa slavljenjem Boga na latinskom obredu i s modernim izričajima slavljenja i komunikacije . Ovdje svetost

da govori - odnosno, pusti Boga da govori " . Istinska unutrašnja molitva znaci : obustaviti svoje glagoljanje i slušati glas riječi Božje u svom srcu, odnosno, da sami od sebe nešto činimo, a to znači : pristupiti

zna se da je 469 rukopisa s otoka Krka . Danas se na njemu nalazi 255 tih rukopisa . Budući da je glagoljanje poticalo svećenstvo toliko brojno da je u 17. stoljeću gotovo svaka otočna obitelj imala rođaka glagoljaša

te baštine u svojim matičnim župama i budni čuvari " novih mladica niklih na starom panju obiteljskog glagoljanja " . Štoviše, većina polaznika tečaja nose prezimena koja su stvorena i konačno oblikovana u glagoljskim

slavila na latinskom jeziku, jedino su naši popi glagoljaši glagoljali na svom jeziku Danas ti baštinu glagoljanja čuvaju Franjevci trećoredci, samostan im je na Ksaveru u Zagrebu Da li glagoljasi imali neke probleme

rijeke Dunav : Priče će činiti prvu našu zajedničku knjigu . Otvorenje izložbe Knjižnice Medveščak " Glagoljanja " - 11 st. hrvatske glagoljice u Gradskoj knjižnici Vukovar . Izložba će biti otvorena do 7. studenog

tko je dao nešto napraviti . Biti glagoljaš značilo je biti skroman i služiti svojoj zajednici Danas glagoljanje obuhvaća i pisanje grafita, izradu nakita, tiskanje plakata, stvaranje novih kamenih spomenika,

svečanu misu iz mjesta Kali . Rezultat je to silnog zalaganja Kaljana da se prikaže raskoš kaljskoga glagoljanja u prekrasnoj crkvi sv. Lovre . Naime, nije nepoznato da se upravo u Kalima službeno održala zadnja

koje su ispisane glagoljicom . Glagoljalo se sve do 20. stoljeća ; kad je živi jezik ušao u upotrebu, glagoljanje se malo zanemarilo . U posljednje vrijeme sve više je interesa da se sačuvaju ti stari napjevi i tekstovi

Split-Sinj 2004., str . 663 - 699 Splitsko-makarski biskup Filip Franjo Nakić ( 1889. - 1910. ) prema glagoljanju i glagoljašima, u : M. - A. Dürrigl, M. Mihaljević i F. Velčić ( uredili ), Glagoljica i hrvatski