želi..... Načelno, što više mase (u leđima i stranicama), to deblji i masniji ton, a to se opet mora slagat sa određenom glasnjačom , njenom formom (konkavnost), konstrukcijom i kutom vrata..... Da ne spominjem dubinu korpusa koja se u manjoj mjeri

kako sam opisivao spajanje leđa, vrijedi i za smreku. S tim da smo na leđima vidjeli 3 grede poprečne, što nije slučaj i sa glasnjačom . Općenito, i na glasnjaču su najčešće zaljepljene 3 grede, te pojačanje oko rupe. Neki bračevi imaju dvije grede tzv.

nikada stati. Tad sam vidio da tih pola tona na dvije najdeblje žice i nisu baš zajebancija. Nisam se više htio kockati s glasnjačom . Ostavio na tamburaškom štimu i prilagodio se

zlo a sumnjam da moze izkorigirati prljavi ton pretanke daske glasnjačom ..

Janković izmislio i osmislio) glasnjačom , kakvu ima banjo)

za Gilga vjerojatno mu i ne treba). Ja sam početnik, tada ništa nisam znao pa mi se mogla uvaliti tambura s ulegnutom glasnjačom ¶

prim i nije na prodaju. Fotografirano je u svatovima, pa je prim slučajno ušao u kadar. Inače to je prim s klavirskom glasnjačom , grif pločom od ebanovine, a korpus i vrat od rebrastog javora. Mislim da novi prim te kvalitete kod majstora Jurkovića

fušeraja i još mnogo toga glasnjačom ¶

, što viši ton daje to je materijal bolji i time će biti bolja violina. A fora je u tome što su leđa preko dušice povezana sa glasnjačom pa i ona "rade" pri pravljenju tona, znači treba što rezonantnije drvo staviti nazad

... nisam ja reko da je easy napravit dobru kontru, nego da je u odnosu na tonski vrhunski basprim sa statički stabilnom glasnjačom lakše napravit tonski vrhunsku kontru sa statički stabilnom glasnjačom: krez:...

vrhunski basprim sa statički stabilnom glasnjačom lakše napravit tonski vrhunsku kontru sa statički stabilnom glasnjačom : krez:...