vojnika, uz 13 tenkova, 15 teških topova i drugo naoružanje. glinskog Gradskog vijeća u povodu Dana Grada Gline proglašen prvim počasnim građaninom Gline.

upoznamo druge staze i vidike. glinskog planinarskog društva.

rekord bio je 54 minute i 19 sekundi. Glinskog atletskog kluba. Najstari pak atletičar, Kamer Halili, gotovo svake godine trči na Malom maratonu. Rođen je 1948.

" Primili smo 37 zahtjeva, a svi su riješeni pozitivno. Maksimalni iznos potpore je 15.000 kuna ", rekao je predsjednik glinskog Gradskog vijeća.

i pol godine i do sada je već dva puta proglašen krivim i osuđen na Županijskom sudu u Sisku jer je 21. rujna 1991. godine iz glinskog zatvora odveo četvoricu zatočenih civila; oca i sina Milana i Borislava Litrića, Antu Žužića i Antu Kaurića. Njihova

iz Hrvatske, Srbije, Njemačke i Kanade. Oni su na skupu iznijeli radove u kojima se bave socio-političkom slikom glinskog kraja 30 - tih godina prošlog stoljeća, demografskim, ekonomskim, kulturološkim prikazima stanja kojima su

gradiva s područja Petrinje. Nakon Domovinskoga rata, problem smještaja najugroženijeg arhivskoga gradiva sa glinskog područja privremeno je riješen dobivanjem na korištenje 100 m² prostora od Grada Glina. No, nedostatak prostora za

kaže kako se s istim problemom suočavaju stotine obitelji u Italiji. Glinskog atletskog kluba urodili su plodom. Nakon šest godina uspjelo se obnoviti međunarodnu atletsku utrku Glina 2010.

nam Slovenije (nastupila tada za AK Žumberak) također postigavši rekord staze u vremenu 51:02. Glinskog atletskog kluba, pod pokroviteljstvom Grada Gline, ZŠU Grada Gline i DVD-a Glina, utrka će se održati 31.07.2010.

su 1991. godine upravo pripadnici inženjerije u Letovaniću pontonskim mostom premostili Kupu i spasili stanovnike glinskog kraja, koji su pred agresijom morali napustiti svoje domove.

Hrvatske i Slovenije. glinskog dekanata, njih 16, uputili priopćenje zapovjedništvu UNPROFOR-a sa sjedištem u Topuskom. Na ovo priopćenje došao

sloge u Graberju sudionici skupštine podsjetili su na tragediju Josipa Perkovića iz Graberja, Petra Škrinjarića iz Glinskog Novog Sela i Petra Panežića iz Slane. Godinu dana nakon završetka rata, 6. srpnja 1946. OZNA ih je ubila u polju Lug, gdje

za isto kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog pučanstva. glinskog logora izveo četvoricu zatočenih Hrvata: oca i sina Milana i Borislava Litrića, Janka Kaurića i Antu Žužića, te ih

14. svibnja 1941. poslao ustaškom poglavniku Anti Paveliću protestno pismo zbog ubojstva 260 Srba u Glini. Ali, već do glinskog masakra pobijene su bile tisuće hrvatskih Srba, dok će kasnije isti režim doći glave upravo desecima tisuća Srba,

dijelu tadašnje Petrinjske bojišnice oslobođeni su dijelovi sela Slane i Glinske Poljane, dok na sjevernom dijelu glinskog Pokuplja akcija zbog objektivnih razloga nije rezultirala uspjehom. U ovoj akciji poginulo je 19 hrvatskih