, primjerice uz tvrđavu Mirabelu i sv. Mihovila, uz starohrvatske poljičke crkvice, uz dvore poljičke junakinje Mile Gojsalić u Kostanjama. Pronalazimo i skupinu radova gdje slova sama po sebi postaju osnovni subjekt grafičkog izraza. Grafemi

Petra Cara. Gojsalić , izgrađen je sustav javne rasvjete, te je položena niskonaponska mreža za opskrbu potrošača na odnosnom području.

stilski set za njom. Gojsalić izgrađena je javna rasvjeta u dužini od 1.500 metara, u vrijednosti 1.000.000,00 kuna. Opširnije »

Kostanjama, gdje će nastupiti kao dio povijesnog spektakla ' Život u vječnosti ', scenskog uprizorenja legende o Mili Gojsalić . Pored našeg kazališta sudjeluje još deset kulturnih udruga sa podru... opširnije

ovog dana se sastoji u njegovom izraženom religioznom karakteru. Naime, svi vjekovima pričaju o velikoj žrtvi Mile Gojsalić koja je, kako su povijesni izvori i istraživanja pokazali, podnesena 17. kolovoza 1530. Želeći da sve ne ostane samo na

od stvaranja Poljičke republike, Poljičkog statuta, preko sukoba s Turcima i na široko poznate junakinje Mile Gojsalić pa sve do raspada republike pod najezdom Francuza i maršala Marmonta.

je posvećeno nezaboravljenim junacima slavne prošlosti, da spomenem neke: Žarko Dražojević, Ivaniš Nenadić, Mile Gojsalić , don Jure Pezeljić, Bare Lekšić, Mare Žuljević. Kraći umetak Jakova Pivčevića u kojem se osvrće na promjene koje su se

Gotovčeve glazbe Gojsalića , koje je sam skladatelj okarakterizirao kao povijesnu glazbenu dramu. Tema opere oslanja se na narodnu legendu iz

glazbenu dramu. Tema opere oslanja se na narodnu legendu iz Poljičke kneževine što se tiče heroine iz puka imenom Mila Gojsalić . Kako kaže predaja, legendarna je Poljičanka spremno išla u smrt žrtvujući se za spas domovine, jer se nije htjela

melosom. Kao i u prvijencu Morana, i u remek-djelu Ero s onoga svijeta, i u operi Kamenik, i u četvrtoj operi po redu, Mili Gojsalića , Gotovac je preferirao ogoljeni narodni glazbeni izraz. Ne ću pogriješiti ustvrdim li kako je narod, hrvatski narod i

vješto pisane basovske dionice, pa je i ovog puta pružio vrlo lijepu i cjelovitu interpretaciju Duška Kukovca (Ivan Gojsalić ), koji je interpretirao pjevački čisto, a scenski mirno i dostojanstveno, zatim Andriju Peteja (Jure Kulišić), Antu

pisao je: "Pred neočekivano velikim brojem gledalaca iz Omiša i okolice održana je izvedba Gotovčeve opere Mila Gojsalić . Ni ova izvedba nije naročito uspjela. Tomu je u dobroj mjeri uzrok jak vjetar koji je puhao za vrijeme čitave predstave

, a i kasnije, ostvarujući, primjerice, opusima poput Simfonijskog kola 1926, ili opera Ero s onoga svijeta 1935, Mila Gojsalića 1951 i dr. Jakova Gotovca (1895 - 1982), Baranovićevih baleta Licitarsko srce 1924, Imbrek z nosom 1934, ili vokalno

obrtničke komore i Ivica Štambuk također iz Hrvatske obrtničke komore. Gojsalić , Višnja Kadić, Snježana Kindler, Josip Novak, Maja Ovčar, Martina Svornik, Amalija Škrinjarić, Željka Štefan

nadbiskupije don Edvard Punda, koji će svoju mladu misu imati u Paklenicama, don Stipan Šurlin u Prološcu, don Jozo Gojsalić u Omišu, don Ivan Lovrić u Kaštel Lukšiću, don Jakoslav Banić u Kaštel Gomilici, don Miroslav Vidović na Ravnim njivama