, Zapisnik od 22. novembra 1945. godine. Gušić zapisao sam maja 1961. godine u njenom selu. Ona mi je kazala: "Za vrijeme ustaško - domobranske ofanzive na Petrovu

kolibama na našim ognjištima. Hvala Bogu da smo živi. Bog ne dao nikom i nikad ono šta smo mi preživjeli. " Gušić , s. r.

u vječnoj sreći. Gušiću , a na štetu općinskog proračuna, pribavili korist od nešto više od 8 tisuća, odnosno, nešto manje od 10 tisuća kuna.

autor međuratnog razdoblja, a 1930. nastaje i prvi hrvatski dugometražni dokumentarni film, Durmitor Branimira Gušića .

visoke škole u Munchenu kao stipendist Zaklade A. von Humboldt boravio i M. Marković, i to na preporuku akademika B. Gušića . Školske godine 2 ooo / 2 oo1 i 2 oo1 / 2 oo2 kod nas je, kao stipendist DAAD boravio i J. K. Weber koji je na osnovu

. Zbog toga neke, kao na primjer Anka Krizmanić čija je majka bila predstavnica tzv. prapovijesnog plemstva iz roda Gušića , nisu uvrštene. Ona je pobjegla od kuće i udala se za seoskog učitelja, pučanina, lijepog bekriju mađarskog prezimena

dobio po mladoj djevojci, čuli ili Zulejki. Zulejka je bila plemenitog podrijetla, kći kapetana ogulinske tvrđave Gušića . Roditelju su, kako je u to vrijeme bio običaj, obećali Zulejku starijem plemiću, barunu Pranku, za ženu. Međutim,

istraživanjima i radovima o posebnostima ovog područja istaknutog hrvatskog znanstvenika, akademika Branimira Gušića , 11. studenog 1960. g. proglašen je Nacionalni park Mljet. Iako je proglašenje podrazumijevalo poseban status