klesarskoj radionici Pierotti iz Zagreba . U crkvi naročito su vrijedne orgulje, djelo vrsnog orguljaša F. Heferera . Crkvu u nedjelju 27. rujna 1903. svečano posvećuje tadašnji zagrebački nadbiskup dr. Juraj Posilović

bogato je oslikana biljnim i geometrijskim ornamentima . Vrlo vrijedne i lijepe orgulje djelo su Mihaela Heferera građene 1874. g. One su najranije djelo utemeljitelja domaće tvrke Heferer, istovremeno i najveće

tvrtke . Zanat izučio kod Michaela H. Od njegova preuzimanja tvrtke 1887. godine tvrtka nosi ime M. Heferera udova i sin . Sagradio 117 orgulja . Najznačajniji opusi : Sarajevo katedrala ( 1889. ), Požega sv.

srušena zbog dotrajalosti . U njoj se čuvaju vrijedne relikvije i prekrasne orgulje, djelo orguljara Heferera . Crkva sv. Katarine i franjevački samostan te župna crkva sv. Nikole pravi su vjerski simboli grada

Veleševec Orgulje mehaničkog sustava s 12 registara, dva manuala i pedalom potpisano su djelo Mihaela Heferera , građene 1874. g. Organološki i likovno gledano, zanimljivo su ostvarenje domaćih majstora . Dapače

crkvenom zbori . Pjevalo se je na koru, gdje su i orgulje koje su djelo poznatog graditelja orgulja Heferera . Da je u Tounju bilo živo i veselo svjedoče i podaci iz prošlosti . Dana 30. lipnja 1910. godine proslavljena

vojni biskup Juraj Jezerinac . Temeljitu i cjelovitu restauraciju župnih orgulja graditelja Ferdinanda Heferera iz 1889. koje se sastoje od devet vokalnih registara na manualu i pedalu izvršila je radionica Heferer

s dva viša pobočna tornja i dvodijelni srednji dio . Prema zapisu na samome objektu to je rad M. F. Heferera i F. juniora, orguljara i tvorničara glasovira u Zagrebu, a označeno je i to da su 1886. u Trstu

gotičku crkvu projektirao arhitekt Josip Vancaš naročito su vrijedne orgulje, djelo vrsnog orguljara F. Heferera ( 1903. god. ) . Oko župne crkve bilo je groblje . U to crkvi počinje i završava život Krapinčana :

dekorirao Applinaro Soldati iz Miecagalia nedaleko od Milana . U crkvi su orgulje zagrebačkog majstora M. Heferera iz g. 1912., op . 215. Crkva je svečano posvećena g. 1901. Iako je narod preselio na Kraj, ta je

urodila uspjehom pa je 17.07. 1955. na poziv župnog ureda došao je unuk glasovitog graditelja orgulja Heferera - Faulend koji je pregledao orgulje i pogođen je popravak orgulja . Načinit će 54 nove svirale, orgulje

razdoblja od 17. do 19. stoljeća . Posebna crkvena atrakcija su orgulje, djelo poznatog orguljaša F. Heferera Smješten uz plažu, terasa s pogledom na more i plažu, Parking, roštilj, terasa, plaža

. Za uprave župnika Josipa Hitera su u crkvi Sv. Križa bile 1896. postavljene orgulje graditelja M. Heferera iz Zagreba . Mjesni učitelj Franjo Matica preuzeo je orguljašku dužnost, a sve do sredine 20. stoljeća

U crkvi sv. Marka do sada su se nalazile orgulje sagrađene 1936. godine u radionici Augusta Faulenda Heferera koje su imale elektro pneumatsku strukturu . " Elektro pneumatska struktura u orguljama se u Europi

Propovjedaonica u crkvi rad je riječkog kapucina Serafina . U crkvi su orgulje rad zagrebačkog majstora Heferera 156 opus . iz 1895 godine . 1929. crkvu je oslikao anton Talatin, riječki soboslikar . Nakon drugog

sustava sa 16 registara, građene su 1908. godine i jedno su od najuspjelijih ostvarenja graditelja Heferera . ( ala ) ... i Borisa Tadića, a Čedomir Jovanović je popularniji od Vojislava Koštunice

sagradila 263 orgulje, a od 1971. godine je restaurirala 58 povijesnih i spomeničkih orgulja . Opusi Heferera nalaze se u Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji, Vojvodini i Bosni i Hercegovini . Za svoj rad tvrtka

. Propovjedaonica u crkvi rad je riječkog kapucina Serafina, a orgulje su rad zagrebačkog majstora Heferera iz 1895. godine . 1929. Crkvu je oslikao Antun Talatim, riječki soboslikar . Proteklih nekoliko godina

zakupio u Šibeniku od Malog kaptola zemljišne prihode na 3 godine . Orguljarsku struku je učio kod F. Heferera i F. Lindauera.Od 1927. godine radi zajedno sa F. Lindauerom a od 1931. samostalno . Za svoj rad je

hrvatskih sudionika treba navesti Emina Armana, Josipa Magdića, Anđelka Klobučara, Ivana Faulenda Heferera , Alojzija Čunčića i Zdenka Kuščera, a u rad skupa uključio se i Zavod za zaštitu spomenika RH . Iako