10 2010 Doručak. Odlazak u smjeru grada Bitole, drugog najvećeg grada u Makedoniji, te posjet Herakleji - antičkom gradu iz 6. stoljeća prije Krista. Nastavak putovanja u smjeru zračne luke u Skoplju

. Iako kratka vijeka, jedna od najaktivnijih grčkih kovnica na Jadranu bila je ona u gradu Herakleji , koloniji nepoznata podrijetla, koju još nije uspjelo locirati, iako je bilo predloženo više

izabran na tu dužnost još 697. godine. On je stolovao izvan lagune u obližnjem naselju Herakleji . Na samom početku Mletačke Republike, gradski dužd je vladao potpuno autokratski, no kasnije

nismo imali pratitelja, pa sam iskoristio priliku za koju fotkicu freski. Nastavljamo prema Herakleji . Herakleja je osnovana u IV. stoljeću prije Krista, u blizini današnje Bitole. Herakleja

koji je navodno bio nešto manji nego Peloponez, živjeli su barbarizirani Hili u gradu i luci Herakleji . Prema njegovom opisu utvrđeno je da su Hili naseljavali poluotok Bosiljinu zbog čega se taj

cvjetova u cvatu, tako je izvrsnija i ljubav koja se temelji na vrednijoj razmjeni; i, kao što u Herakleji u Pontu ima otrovnog meda od kojeg gube razum oni koji ga jedu, jer pčele ga skupljaju s cvjetova

kiša koja nam je pokvarila daljnje planove i spriječila eventualni posjet Grčkoj ili gradu Herakleji ( Heraclea Lyncestis ). Herakleja je grad sagrađen za vrijeme Filipa II Makedonskog, a ime je

, a ime je dobila po grčkom mitološkom junaku Herkulu. Među najpoznatijim nalazima u Herakleji su i prekr-asni mozaici. Kiša međutim nije smetala našim « groficama » koje su baš u Bitoli

Hrvatske. Počeli su ga kovati grčki doseljenici u srednjoj Dalmaciji, i to u Isi, Farosu i Herakleji - Mato Ilkić Foto: Filip BRALA Izložba je postavljena u okviru manifestacije "Antički dani "

Hrvatske. Počeli su ga kovati grčki doseljenici u srednjoj Dalmaciji, i to u Isi, Farosu i Herakleji . Nešto kasnije svoju monetarnu aktivnost su iskazali i kolonisti naseljeni u Lumbardi na

stoljeće kasnije govori i Filostrat. Izvori govore za postojanje još nekih: u Smirni , Herakleji Pontskoj na Crnom moru, te Lavdiceji. Za naš prostor najznačajniji od njih je svakako bio onaj

Nabucca gostovao je u Mađarskoj državnoj operi u Budimpešti, na Opernom festivalu u Miškolcu , Herakleji i Makedonskoj nacionalnoj operi u Skoplju Godine 2006. održao je Recital Mozart-Schumann na

. Osim druženja sa domaćinima i večernjih izlazaka može se istaći još i slijedeće: u antičkoj Herakleji u Bitoli su se mogli vidjeti prekrasni mozaici sa kojih je bio skinut zimski zaštitni sloj .