slični izrazi i sinonimi u savremenom hrvatskom, slovenskom i srpskom
Sličnost riječi ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se riječ ili fraza
pojavlja u sličnom kontekstu kao "hirtza".
Slični izrazi i sinonimi za
Kliknite za traženje
Primjeri iz općenitog korpusa
Korpus hrWac
hrWaC je korpus hrvatskog jezika (Clarin.si)
ima desetak klijenata, među kojima su, primjerice, Citroën Hrvatska, Profil Multimedija, One2Play, te Top shop koja se bavi TV prodajom, a za koju radi kompletan servis-skladišni i distributivni. O uspjehu Vedrana Hirtza govori i da je proglašen najuspješnijim poduzetnikom za 2010. godinu prema izboru Poslovne Hrvatske. Planovi širenja tvrtke kreću se u smjeru izvoza. Mala smo tvrtka u kontekstu pružanja logističkih usluga što je ujedno i naša velika
i 4. županijska i 4. međužupanijska smotra. O kvaliteti manifestacije govori i veliki broj natjecatelja, kao i posjetitelja koji su ispunili naš park - dobro i za uho i za oko i za nepce . Hirtza , povećala prihode preseljenjem u nove skladišne prostore Za uspjeh je bitno u posao uložiti vrijeme i energiju. Prepreke treba preskočiti ili zaobići i ne obazirati se na ... By admin on Oct 03, 2012 in Uncategorized Comments: Comments
je svoj » prvi dalnji put, poduzet potporom narodnog muzeja u Zagrebu. Kada je imao 25 godina, dobio je sina Miroslava ( 1878. 1944. ) koji je poslije također bio vrlo aktivan u radu HPD-a, te postao vrstan zoolog i ornitolog ( ime Miroslava Hirtza nosi planinarski dom u Jablancu pod Velebitom ). Imao je i sina Božidara, koji je krenuo očevim stopama i postao učitelj Radi političkih prilika, Dragutin Hirc je 1891. izgubio državnu službu, da bi zatim neko vrijeme radio kao perovođa
poziva i koje citira. Hodajući istim onim stazama kojima su dvadesetih godina prošlog stoljeća hodali Hirtz, Simonović i Poljak, autor bilježi vlastita iskustva i zapažanja uspoređujući ih s iskustvima i zapažanjima Miroslava Hirtza , ali i dvojice velikih poznavatelja Velebita iz druge polovice 20. stoljeća, Sergeja Forenbachera i Ante Rukavine. U prvoj polovici 20. stoljeća Velebit je vrvio životom. Na južnim padinama planine nalazila su se brojna naselja, a
koji svjedoče o iskustvima planine samog Popovića, ali i drugih autora na koje se Popović poziva. Autor uspoređuje svoja iskustva i viđenja s onima koja su izrazili ljudi koji su prije njega kročili istim stazama, poput Miroslava Hirtza , profesora lovstva i zoologije te autora niza putopisa koji su se pokazali izuzetno bitnim za novu Popovićevu knjigu. Iskustva i razmišljanja planinara i šetača nekad i sad čine okosnicu ovog djela koje se nadovezuje na Popovićevu
sve što sam uspio pronaći o Velebitu, bilo da je riječ o knjigama ili o putopisima rasutim po časopisima, najviše u Hrvatskom planinaru. Čitao sam tako putopise i tekstove Dragutina Hirtza, Ljudevita Rossija, Josipa Poljaka, Miroslava Hirtza , Ante Premužića, Ivana Krajača, Radivoja Simonovića, Ante Rukavine, Šime Balena, Dane Vukušića, Sergeja Forenbachera, Željka Poljaka, da navedem samo neke autore. Neke od njih citiram, na neke se pozivam, u svakom slučaju ovakva moja
spominjem znam iz prve ruke, kako se ono kaže. Čitao sam sve što sam uspio pronaći o Velebitu, bilo da je riječ o knjigama ili o putopisima rasutim po časopisima, najviše u Hrvatskom planinaru. Čitao sam tako putopise i tekstove Dragutina Hirtza , Ljudevita Rossija, Josipa Poljaka, Miroslava Hirtza, Ante Premužića, Ivana Krajača, Radivoja Simonovića, Ante Rukavine, Šime Balena, Dane Vukušića, Sergeja Forenbachera, Željka Poljaka, da navedem samo neke autore. Neke od njih
zanosno. Marjanom se oduševljava glasoviti prirodoslovac Roberto de Visiani ( hrvatski botaničar talijanskog porijekla, dugogodišnji ravnatelj botaničkog vrta u Padovi ). Marjanska flora ne ostavlja ravnodušnim ni dr. Dragutina Hirtza koji, 1910. godine, piše: Ovđe ima šta da vidi i geograf i botaničar, a oba se čude značajnoj vegetaciji koja im se najavlja prvi put u Dalmaciji. U nijednom kraju Dalmacije nije flora tako bogata kao u okolini Splita ... Od davnine su
Stoga Garić grad i dalje polako izjeda zub vremena, te izgleda ponešto i lošije nego li u opisu u djelu "Iz putnih uspomena" ( cjelovit ulomak, iz kojeg prenosim navode, objavljen je na web-u gornja-jelenska.net ) prirodoslovca Dragutina Hirtza ( 1853. - 1921. ): "Kad si došao stazi, a nekoć gradskomu kolniku, na kraj, zagledaš pod sobom dubok obkop u kojem se uzdiže visoka, razklimana pećina zarasla grmljem i šikarom. Ovoj pećini, kao prirodnoj utvrdi na suprot, uzdiže se gradski
, čuvara ognjišta, htoničnu životinju, demona vode, dakle tabu temu o kojoj su teško govorili njezinim pravim imenom, vjerojatno zbog tabua koji pogađa imena svih zmija. Vojmir Vinja ( Jadranska fauna, Split, 1986. ), nadopunjujući Hirtza , piše: Po narodnom vjerovanju ne valja zmiju kućaricu nikad spomenuti imenom zmija, nego kojim drugim imenom, kao baja, bajurina ili nespomenica, a to valja činiti i kod drugih zmija, jer tko ne spominje, ono ga ne ujedaju. U nekim