HE puštena u pogon 1989. godine s korisnim volumenom akumulacije od 16,6 hm3 ), eksplozije i požari te trovanja plinom u slučaju havarije na nalazištima prirodnog plina i
, Ričice, Krivka i Otuče ). Izgradnjom brane Opsenica ostvarena je akumulacija zapremnine 2,7 hm3 , kojom se voda kanalom duljine 1460 m usmjerava prema Ričici te prema akumulaciji Štikada. U
vodnih režima U Hrvatskoj je ukupno izgrađeno 58 akumulacija ukupnog volumena od 1.056,74 hm3 , od čega se 72,81 hm3 ( 6,9 % ) nalazi na slivu Save, 164,52 hm3 ( 15,6 % ) na slivovima Drave i Dunava
je ukupno izgrađeno 58 akumulacija ukupnog volumena od 1.056,74 hm3, od čega se 72,81 hm3 ( 6,9 % ) nalazi na slivu Save, 164,52 hm3 ( 15,6 % ) na slivovima Drave i Dunava, 180,14 hm3 ( 17 % ) na
ukupnog volumena od 1.056,74 hm3, od čega se 72,81 hm3 ( 6,9 % ) nalazi na slivu Save, 164,52 hm3 ( 15,6 % ) na slivovima Drave i Dunava, 180,14 hm3 ( 17 % ) na primorsko-istarskim slivovima, te
se 72,81 hm3 ( 6,9 % ) nalazi na slivu Save, 164,52 hm3 ( 15,6 % ) na slivovima Drave i Dunava, 180,14 hm3 ( 17 % ) na primorsko-istarskim slivovima, te 639,27 hm3 ( 60,5 % ) na dalmatinskim slivovima (
% ) na slivovima Drave i Dunava, 180,14 hm3 ( 17 % ) na primorsko-istarskim slivovima, te 639,27 hm3 ( 60,5 % ) na dalmatinskim slivovima ( slika 5 ) Značenje akumulacija treba vrednovati kao
. U Hrvatskoj je dijelom izgrađeno 5 velikih nizinskih retencija ukupnog volumena od 1.590 hm3 , a sve se nalaze na slivu Save u sustavu Srednje Posavlje. Najveća je Lonjsko polje ( 635 hm3 ), a
hm3, a sve se nalaze na slivu Save u sustavu Srednje Posavlje. Najveća je Lonjsko polje ( 635 hm3 ), a zatim Mokro polje ( 630 hm3 ), Kupčina ( 203 hm3 ), Zelenik ( 95 hm3 ) i Jantak ( 27 hm3 ). Nizinske
Save u sustavu Srednje Posavlje. Najveća je Lonjsko polje ( 635 hm3 ), a zatim Mokro polje ( 630 hm3 ), Kupčina ( 203 hm3 ), Zelenik ( 95 hm3 ) i Jantak ( 27 hm3 ). Nizinske retencije izuzetno
Posavlje. Najveća je Lonjsko polje ( 635 hm3 ), a zatim Mokro polje ( 630 hm3 ), Kupčina ( 203 hm3 ), Zelenik ( 95 hm3 ) i Jantak ( 27 hm3 ). Nizinske retencije izuzetno pozitivno utječu na okoliš
je Lonjsko polje ( 635 hm3 ), a zatim Mokro polje ( 630 hm3 ), Kupčina ( 203 hm3 ), Zelenik ( 95 hm3 ) i Jantak ( 27 hm3 ). Nizinske retencije izuzetno pozitivno utječu na okoliš jer ublažavaju
polje ( 635 hm3 ), a zatim Mokro polje ( 630 hm3 ), Kupčina ( 203 hm3 ), Zelenik ( 95 hm3 ) i Jantak ( 27 hm3 ). Nizinske retencije izuzetno pozitivno utječu na okoliš jer ublažavaju razorna djelovanja