bogoslovnog sjemeništa u Rijeci (1973. - 1976.), tajnik vijeća za sjemeništa pri BKJ (1973. - 1983.), predavač homiletike na Vš (1975. - 1976.), član vijeća HBK za obitelj (od 1993.). Na pastoralnom planu djelovao je kao župnik u Oštarijama (

predstavio je posljednje od osam poglavlja koje nosi naslov Propovijedi. Istako je glavne preokupacije Kaćunkove homiletike : biblijske i svetačke uzore, te suvremeni trenutak. Na propovijedi se osvrnuo pod antropološkim vidom uočavajući

. U isto vrijeme (od travnja 1969. do listopada 1970.), a na Visokoj bogoslovskoj školi u Rijeci predaje pedagogiku i homiletiku . U međuvremenu je i povjerenik za svećenička zvanja, pomaže u župi sv. Terezije od Maloga Isusa na Vežici u Rijeci i

nižih sposobnosti uma i pamčenja zvanih "znanosti ", i bezbrojnih razdioba svih vrsta povijesti i antropologija, homiletika , bakteriologija, prava, kozmografija i strategija - koje imaju čitavu legiju imena - i oslobodili se svega opasnog i

vjeroučitelj od 1942. do 1947. godine. Poslije povratka u Split predavao je na Visokoj bogoslovnoj školi liturgiku i homiletiku . Godine 1951. imenovan je naslovnim biskupom Corona u Grčkoj i apostolskim administratorom šibenske biskupije.

riječju. Stoga vrstan govornik može biti i onaj tko govori laž, onaj tko se odlikuje sposobnošću uvjeravanja. Homiletika , pak, veću pozornost daje Riječi te u tome smislu uči da homileta / propovjednik ne gospodari riječju nego joj služi.

smo kao bogoslovi u ona davna vremena imali na fakultetu u Zagrebu najprije retoriku, općenito o govorništvu, pa onda homiletiku , specifično o propovjedništvu na temelju biblijskih tema, nedjeljnih čitanja. Imali smo i pojedinačne nastupe u

svibanj na neku marijansko-mariološku temu. Teže je bilo tih pet minuta pred 180 bogoslova nego položiti i retoriku i homiletiku zajedno pred profesorom. Ali je ta obveza davala snagu i hrabrost i uvodila u propovjedničku praksu.«

i katehetska« bila je tema izlaganja crkvenoga povjesničara dr. don Slavka Kovačića. »Don Ćiril Banić, profesor homiletike na Visokoj bogoslovnoj školi« bila je tema koju je obradio dr. don Josip Delić ističući Banićev iznimni talent u

je temeljitom upoznavanju uređenja Zagrebačke nadbiskupije i pastoralnoj brizi u njoj te uvodnim predavanjima homiletike i župne administracije. U sljedećim studijskim tjednima, u siječnju, veljači i travnju, naglasak će biti stavljen na

do imenovanja biskupom (1970) predavao ove predmete: povijest filozofije, gnoseologiju, teodiceju, retoriku i homiletiku , sredstva društvenog priopćavanja, uvod u Kristov misterij. Već kao mladi svećenik postao je propovjednikom na misi

svijetskog rata, te na one poratne koji su došli od represivnog komunističkog režima. Homiletike na Visokoj bogoslovnoj školi », tema je koju je obradio dr. sc. Don Josip Delić. Naglasio je Banićevu iznimni talent u

homilija u službenim crkvenim spisima, njezina svrha i zadaće te slabosti homiletskoga propovijedanja. Osim homiletike , koja govori o homiliji kao posebnomu obliku prenošenja evanđeoske poruke, obrađuje se uloga komunikacije te

studijskih tjedana, a kojima je težište na teorijskom produbljivanju već usvojenih znanja iz područja pastorala, homiletike i župne administracije.

u Crkvi. homiletika , liturgika, katehetika, dušobrižništvo, socijalni nauk Crkve, te pastoral zajednice. Ovome mogu pridoći i druge za