stvarne zaštite područja zbog nedostatnog financiranja čuvarske službe, značajno su degradirali Park prirode Hutovo blato. Kako bi mobilizirao javnost i odgovorne institucije za usvajanje hitno potrebnih rješenja ovih problema, WWF

raznolikosti vrsta sa razlogom uvrštene na popis močvarnih staništa od međunarodnog značaja Ramsarske konvencije. Hutovo blato je srce života donjeg toka Neretve sa 44 vrste riba od kojih je 9 endemskih. Budući da se nalazi na jadranskom

ekosustavu prijeti potpuni nestanak u narednih 30 godina, ističe Zoran Mateljak, lokalni koordinator WWF-a u BiH. Hutovo blato ne daje samo važan doprinos bogatstvu života i biološkoj raznolikosti Balkana već nudi i niz važnih usluga

ima i vrlo važnu ulogu u sprječavanju poplava nizvodnih područja primanjem i zadržavanjem velikih poplavnih voda. Hutovo blato i njegova bogata vegetacija također su veoma važni za skladištenje ugljika i smanjenje utjecaja klimatskih

ugljika i smanjenje utjecaja klimatskih promjena. Gruba procjena pokazuje da samo kroz svoja tresetišta, Hutovo blato sprječava ispuštanje otprilike 7.000.000 tona CO2 u atmosferu, što ima tržišnu vrijednost od oko 200 milijuna.

ona pruža. WWF će uložiti napore da spriječi nestanak ovog prirodnog bisera, u čemu mogu pomoći i svi zaljubljenici u Hutovo blato i prirodno bogatstvo Bosne i Hercegovine potpisom peticije dostupne na: www.hutovo-blato.ba.

Bijambare pećinama (zaštićeni pejzaž), dok je drugi bio cjelodnevni obilazak Crnog vrela, Vrela Bune, Stolac, Hutovo blato (park prirode) i Počitelj.

i Gabeli. Osim Gabele Price je posjetio i tri, kako ih je nazvao, trojanske močvare, odnosno tri lokaliteta - jezero Hutovo blato, Glibušu i jezero Kuti, a obišao je i arheološke lokalitete Desilo i Naronu. Na kraju konferencije Salinas Price

Projektnog ureda REC-a u Metkoviću. Osim stručnog tima Državnog zavoda na radionici su sudjelovali predstavnici PP Hutovo Blato i UNDP Split te članovi nevladinih udruga Lijepa naša Ploče, Vodomar, Sunce - Split, Lijepa naša Čapljina i

, Bregava i Bunica što bi posve izmijenilo biološki život u njima. Ugroženo bi bilo i najveće europsko stanište ptica Hutovo blato s oko 240 vrsta ptica, dvadesetak vrsta riba i više od 600 različitih biljaka. Dolina Neretve, umjesto vode iz

Hutovo blato, koji čine šest prirodnih jezera: Škrka, Jelin, Drijen, Radanovac, Orah i Deransko, te Svitavsko koje je

, rijeka dužine devet kilometara, mijenja tok, čudo po sebi. Kad je razina Deranskog jezera, najvećega u kompleksu Hutova blata, iznad vodostaja Neretve, Krupom se odlijeva voda u Neretvu. No, kad Neretva nabuja, onda Krupa mijenja smjer i

autocestu sjeverno od Metkovića, uz južni kraj teškog močvarnog terena Hutovog blata, do čvorišta Neuma. Cesta uz Hutovo blato bila bi veliki ekološki problem, jer se taj prirodni rezervat izgradnjom cesta može ugroziti i onečistiti. Usto

bi se isušivanje sliva Neretve od Čapljine do Metkovića, pa čak i najpoznatijeg europskog ornitološkog Parka prirode Hutovo blato. Unatoč upozorenjima Večernjak je još ljetos objavio informaciju kako Vlada RS-a nastavlja s izgradnjom mreže

tisuća ptica preplavi ovo jezero i njegovu okolicu. Tijekom zime, u Hutovom blatu odmaraju se ptice selice i patke. Hutovo Blato udaljeno je samo 5 km od Čapljine s jasnim putokazima postavljenim na cesti M-17. Ulaz u park slobodan je tijekom