u njoj, Saturnovih prstenova i brojnih Saturnovih prirodnih satelita. Na Cassiniju je bila pričvršćena i sonda Huygens koja se na Božić 2004. odvojila od njega i spustila na Saturnov mjesec Titan - jedini mjesec u Sunčevom sustavu koji ima

i minus u talijansku matematiku predstavljaju dio isusovačkih dostignuća, a istaknuti znastvenici poput Fermata, Huygensa , Leibniza i Newtona nisu jedini koji su rado surađivali s isusovcima.

s nizom slavnih imena kao što su Pitagora, Anaksimandar, Aristarh, Demokrit, Eratosten, Galilej, Kepler, Newton, Huygens , Einstein, Hubble, Humason za mene je u to vrijeme predstavljalo fascinantan doživljaj, koji se još produbio nakon

jedini uspješni u bliskom istraživanju i slijetanju na planete i njihove mjesece, osvanuo je i taj dan - evropska sonda Huygens spustila se na Saturnov najveći mjesec Titan

sondama na površini Marsa i Venere (prve slike Marsa su upravo oni napravili). No danas, u petak poslije podne sonda Huygens uspješno je sletila na površinu Titana, i započela odašiljati pregršt slika i informacija

Titana se sastoji od dva dijela - komunikacijskog i istraživačkog satelita Cassini, te istraživačke sonde Huygens opremljena opremom i padobranima za spuštanje na površinu Saturnovog mjeseca. Huygens je prilikom lansiranja bio

, te istraživačke sonde Huygens opremljena opremom i padobranima za spuštanje na površinu Saturnovog mjeseca. Huygens je prilikom lansiranja bio pričvršćen na Cassinija, da bi se prije 20 - ak dana, kada se našao u blizini Titana, odvojio i

mjesecu. Sonda Cassini je za to vrijeme postavljena u orbitu oko Titana, te služi kao komunikacijski satelit - sonda Huygens podatke šalje Cassiniju, on ih prima i proslijeđuje na Zemlju. Na taj je način omogučeno sakupljanje informacije bez

dio Titana. Jedna od slika pokazuje stijene nalik na velike ledene gromade. Huygensu koji je otkrio Titan 1655. godine, te Giovanniju Domenicu Cassiniju, velikom istraživaču Saturna (otkrivaću

i novim malenim lansirnim sustavom VEGA. Huygens , koja je jedan dio Cassini-Huygens svemirske misije, je 14. siječnja 2005. projurila kroz atmosferu Titana,

najvećeg mjeseca, poput vatrene lopte, te je odbacila svoj toplinski štit te sigurno sletjela na površinu Titana. Huygens je prva zemaljska svemirska sonda koja je sletila na jedan svijet koji je unutar vanjskog dijela Sunčevog sustava.

projekt NASA-e, ESA-e i ASI-a (Talijanska svemirska agencija). Više od sedam godina kasnije, 25. prosinca 2004., Huygens je ispušten iz matičnog broda s Cassini. Nakon 20 dana puta te prijeđena četiri milijuna km sonda je dosegla Titanov

Misija je nazvana imenima talijansko-francuskog astronoma Giovannija Domenica Cassinija i Nizozemca Christiaana Huygensa . Misija Cassini-Huygens zanimljiva je ne samo zbog činjenice da istražuje dosad neistražene dijelove sunčevog

Medvedec, reprezentacija Francuske, Julio Meana i Roland Magzan, reprezentacija Španjolske, Pierre friob i Robert Huygens , reprezentacija Belgije, te Alojzije Šupraha savjetnik za šport i predsjednik Nogometnog saveza

HUYGENS stipendijom (koju dodjeljuje nuffic Nizozemska organizacija za internacionalnu suradnju u visokom školstvu).