muzeja sadrži arheološke nalaze (najčešće od keramike, kamena, metala, stakla) prikupljene većinom arheološkim iskopavanjima , a manje obilaskom terena otkupom ili poklonom. Arheološki nalazi potječu s nalazišta iz Virovitice i okolice u
piramida su pronađeni pravi kompleksi koji pripadaju pojedinim vladarima iz kineskih dinastija, ali su podaci o iskopavanjima unutar većih piramida ograničeni samo na privatne razgovore.
da će biti otkriveni u budućnosti. Međutim, među fosilnim nalazima još uvijek postoje velike praznine unatoč iskopavanjima vršenima tolike godine. Noviji fosili pojavljuju se nakon starijih oblika života u geološkim slojevima bez
gradu Krapini gdje je razgovarao s knezom i biskupima splitskim i krbavskim o južnim granicama Hrvatske. Arheološkim iskopavanjima otkrivena je kraljevska kapela u kojoj su takvi ugovori potpisivani i pečaćeni uz prisegu. U toj kraljevskoj kapeli
manifestacija slavljenja Andautonije, prilikom koje se održavaju degustacije vina, predstave. Stvari pronađene u iskopavanjima Andautonije čuvaju se u arheološkim muzejima u Zagrebu, Sisku, Turopolji te Velikoj Gorici.
u istoimenome gradu i Konzervatorskoga odjela u Puli. Provođenje suradnje započelo je 2002. godine revizijskim iskopavanjima dvije guranske crkve (trobrodna bazilika i crkva Sv. Šimuna). Nakon druge kampanje istraživanja su proširena na
radovima, trobrodna bazilika i crkva sv. Šimuna su na temelju znanstvenih rezultata dobivenih arheološkim iskopavanjima konzervirane i prezentirane javnosti. Oko crkve Sv. Šimuna, u projekt valorizacije i prezentacije također su
prisutnima na Zvonimirovu dvoru. Priklonili su mu se Viktor Novak, Marko Kostrenčić i Miho Barada, a arheološkim iskopavanjima na Kosovu polju pokušao potkrijepiti Stjepan Gunjača. Spor među povjesničarima dobio je novi obrat kada je 1936.
u Gornjoj Vasi smještena je na ravnici neposredno ispod naselja na nadmorskoj visini od oko 600 m. Arheološkim iskopavanjima su istražena 54 groba koju su bili paljevinski. Smatra se da je rimskodobno naselje u Gornjoj Vasi nastalo zbog rudnih
je otkriveno prilikom radova na proširenju ceste 1971. god. u Prvim Brezovljanima odnosno Mihajlicima. Prvim iskopavanjima , koje je proveo prof. S. Dimitrijević 1973. god., istražen je zemunički radionički centar za proizvodnju keramičkog
naselja; stambeno radioničkog, radioničkog specijaliziranog za proizvodnju keramike te kultnog. Iskopavanjima je prikupljeno obilje keramičkog i litičkog materijala, a među nalazima se posebno izdvajaju ulomci keramike
i performance i bavi se eksperimentalnim filmom i videom. Vezano uz svoj umjetnički rad bavi se i arheološkim iskopavanjima te istražuje mistične i religijske fenomene. Za svoj je rad više puta nagrađivan.
grobni prilog. Vjerujemo da će pojačana arheološka aktivnost s rekognosciranjem lokaliteta i arheološkim iskopavanjima otkriti groblje i naselje i dokazati pretpostavku o smještaju antičkog Sirotis u Viroviticu.
o ruševinama grada, oko 4 km u opsegu te 600 m uz cestu iz grada prema jugu dugoga groblja (nekropola). iskopavanjima počeo je tek prije Prvog svjetskog rata bečki sveučilišni profesor i već poznati arheolog R. Egger. Te radove
muzeja u Europi koji se nalazi u sklopu Oxfordskog sveučilišta, te je u svijetu arheologije najpoznatiji po svojim iskopavanjima palače u Knosu na Kreti i razvijanju koncepta minojske civilizacije.