šumski krpelj. Ixodes ricinus)
u Europi, pa tako i kod nas, je običan ili šumski krpelj Ixodes ricinus. Bolest zahvaća više sustava, a najčešće kožu,
. Ixodes ricinus). Najaktivniji su u proljeće i rano ljeto (svibanj
(lat. Cymbopogon nardus). Ixodes ricinus) je prijenosnik virusa uzročnika upale mozga i
se najčešće susreću tzv. šumski (šikarni) krpelji vrste Ixodes ricinus. Najaktivniji su u proljeće i rano ljeto (svibanj
o kojima je ovdje pretežno riječ su šumski krpelji vrste Ixodes ricinus. Oni na Medvednici mogu na ljude prenjeti dvije
i bojom podsjećati na plod biljke ricinusa (stoga ime Ixodes ricinus.) Ženku Ixodes ricinus moľe se prepoznati po
na plod biljke ricinusa (stoga ime Ixodes ricinus.) Ženku Ixodes ricinus moľe se prepoznati po crvenkastom
u krvnim razmascima, te krpelja Dermacentor reticulatus i Ixodes ricinus na koži. Kiš i sur. (2002) opisuju komplikacije
klonulošću. Rezervoar i izvor zaraze kod nas je krpelj Ixodes ricinus - šumski ili obični krpelj, a na istoku Ixodes
Ixodes ricinus - šumski ili obični krpelj, a na istoku Ixodes persulcatus. U endemskim žarištima virus cirkulira
(kuća, stan). Ixodes Ricinus, ime je dobio po izgledu odrasle ženke nakon to je
šišmiši također mogu biti domaćini. U nas najčešći krpelj ( Ixodes ricinus) služi kao premnik i prijenosnik krpeljnog
najrasprostranjeniji je šumski, grozdasti krpelj ( Ixodes ricinus) dok u priobalnom pojasu veću opasnost
bolesti prenose krpelji šikare, uglavnom oni iz roda Ixodes . Samo zaraženi krpelji mogu prenijeti ovu bolest na psa.